Nova Evropa

mokratske ustanove prilagoditi našim prilikama; ah u tom ugledanju treba odabrati ustanove i sisteme onih naroda koji su mama po psihi i društvenom ustrojstvu najbliži (naprimer, sistem češkoslovačke demokratije).

I kod drugih marodA4 sa demokratskim oblikom vladavine postavlja se danas problem vo djstva u demokratiji, Kod nas je ovo pitanje možda ponajaktuelnije. Današnja složenost i izukrštavanje svih pojava društvemog, пасђопајпоб, i medjunarodmog života, zahteva ljude dorasle velikim zadacima naše politike i naše uprave, ljude sa teorijskom spremom i sa Velikim iskustvom, koji u potpunosti poznaju privredno-poliнеке, socijalno-političke, prosvetne, i sve ostale zadatke koje nameće sadašnjica. Naše vreme i naše prilike zahtevaju pojedince najviše stručne spreme i najvećih moralnih kvalitet4, u punoj snazi fizičke i duhovne radinosti. A takve ljude može dati samo demokratija u kojoj narod slobodno bira svoje pretstavnike, Dešava se, i desiće se, da narod jedan put i робтез! u izboru; ali će drugi put ispraviti tu pogrešku, Problem vodjstva obuhvata nesamo pitanje odabiranja vodja, nego i pitanje njihova formiranja, školovanja, ı pripremanja za složeni posao koji ih čeka, Sve ovo mogućno je igvesti u demokratiji, ali samo u istimskoj i savremenoj demolkratiji.

Da bi se kod nas stvorila mogućnost za uspostavljanje demokratskog oblika vladavime, koji bi najbolje odgovarao našim prilikama, potrebno je dati što šire slobode i mogućnosti izraza našem javnom mnenju. Neophodno je potrebna što potpunija sloboda štampe, da bi se putem ove mogli konzultovati i najširi slojevi u svim krajevima države, po svim pitanjima od važnosti, a za napredak države i zemlje; baš kao što evo čini »Nova Evropa«, raspisujući ovu anketu, te potičući svakoga da malo i razmisli, a nesamo po svaku cenu hvali ili kudi ono što

ostoji. Nisam direktno odgovorio ma postavljena pitanja, ali se iz ovoga Što sam rekao daju izvesti одбохотл. Gj. Зиђоне.

ТУ. Наше унутрашње прилике, са гледишта Војводине,

Ко пажљиво посматра и уме да уочи стање наше уну“ трашње политике, доћи ће до уверења, да оно није баш тако сложено и нејасно како се то чини на први поглед. Напротив, свако ће убрзо бити начисто, да су у последње време избили на површину, и да се на њој одржавају, ова три главна проблема: 1) питање државног уређења, у вези нарочито са 2) такозваним »хрватским питањем« а под посредним и непосредним утицајем 9) соци јално- | економских прилика и неприлика. |

292 |