Nova Evropa

uvodnika Dra. Gušića sama preteže — i kao literatura, i kao odraz i realna slika onoga što muči današnju Hercegovinu, sve što se može дођтоба : КпјХеупоба naći u pripovetkama G. Jovana Radulovića, Nego, to su očigledno različita gledišta i različiti ukusi, pa nema smisla na tome se duže zadržavati. Samo, zar to znači »promašiti cilje, kad se ovake »političke natruhe« unose u ovu materiju? I zašto onda ovaj dosledni protivnik »političkih natruha4« traži od našeg prvoš uvodničara, da bude još »malo konkretniji«, pa da iznese i »plan, šta bi se, prema našim jugoslovenskim mogućnostima, moglo učiniti za tu тајни .. «

Ма Кгаји зуов рпкаха, О. Кадшоум1с зе мгасба па »огбаг!zaciju saradnje«, pa formuliše jasnije svoju zamerku о »перободптп затадтсппа«: »Иођаг део ргћобда u ovom dvobroju „Nove Еугоре' розуебепот Негсебохнм даћ зи ljudi koji nisu iz toga kraja«, kaže on tu; i nastavlja: »Ne kažemo, da o Hercegovini ne može pisati Dubrovčanin (Dr, Kolbe), Korčulanin (Ivo Andrijić), ili uopšte Dalmatinac (inž. Roje, Dr, L. Dojmi); ali je bolje da o Hercegovini pišu Hercegovci, — i kad su subjektivni, oni će ı bolje i više kazati o svome kraju«, »Ne kažemo« — ali ipak kažemo! A mi opet kažemo, da je najbolje da o Hercegovini pišu oni koji najbolje pišu i koji je najbolje poznaju, Stvarno, u ovom slučaju, od 14 članaka veću polovinu napisali su rodjeni Hercegovci; a ostali članci napisani su od saradnika »Nove Evrope« koji godinama, i desetinama godin4, žive u Hercegovini, te poznaju i vole onaj kraj baš kao i rodjeni Hercegovci, Ko može dopustiti sebi (osim G. Jovana Radulovića) da ospori pravo, naprimer, Dru, Ivu Kolbeu, koji radi i svoj vek provodi u Mostaru, i koji je jedan od najstarijih i najuglednijih saradnika i uvodničara& »Nove Evrope«, da u hercegovačkom broju »Nove Evrope« napiše uvodnik? I ko uvidjavan sme zameriti uredniku »Nove Evrope«, što je pozvao Dra. Kolbea da to učini!,,, Nije manje apsurdno ni prišovoriti, kad o turizmu Hercegovine piše — sekretar Društva za unapredjenje turizma u Mostaru, ili kad o poljoprivredi Hercešovine napiše članak sreski ekonom u Mostaru. Ovome prikazivaču ni Upravnik Doma Narodnog Zdravlja u Mostaru nije dovoljno pozvan da opiše »Zdravstvene prilike u Hercegovini«, a baš je članak Dra, Dojmi-a — uzgred budi rečeno — jedno malo remek-delo, koje bi moglo poslužiti paradismom kako se ovaki izveštaji pišu za ovake publikacije, Uostalom, da bi apsurd bio potpun, pisac prikaza i nema šta da prišovori člancima ovih Nehercegovaca {osim, donekle, Dru. Kolbeu, sa načelnog stanovišta), dok naprotiv polemiše sa rodjenim Hercegovcima, od kojih traži da Još »bolje i više kažu o svom Егаји«, Ко tu da sledi G. Jovana Radulovića!.,.,.

339