Nova Evropa

Šira masa u Americi, ukoliko ı made da postoji Jugoslavija, ipak nije u stanju da ma i otprilike označi geografske koordimate ove zemlje. Za neke se Jugoslavija malazi sjevemo od Italije, za druge sjeverno od Karpata, za treće oko Crnog Mora; rijetkost je naići ma običnog gradjanina koji bi bio upoznat ma i sa majelementarnijim geografskim i političkim položajem Jugoslavije. A kad se takav rijedak čovjek iz naroda ı nadje, on će obično završiti svoj kratak opis napomenom, da je to zemlja politički nesredjena, središte pobuniš i mezadovoljstva, te sličnim negativnim zaključcima egzotične i imaginarnme naravi. Makoliko to bilo nestvarno i netačno, ili bar pretjerano i iskrivljeno, to su dosada pretežne kategorije informacija ma kojima počiva sud američkih masi o Jugoslaviji. Realnije sudi o Jugoslaviji stanoviti sektor iprofesijonalnme klase — razni »business men«-i, finansijeri, ekonomisti, profesori, — koji dolaze u veze i saobraćaj sa mašom zemljom uslijed poslovnih ili intelektualnih razloga.

Treba mati, da su ti ljudi u Americi, po metodama i procesima svog umovamja, pragmatičari do srži, te da su — prema njihovoj, naskroz američkoj, filozofiji — stanoviti principi, metode, ustanove dobri samo ako fumkcijonišu dobro. Tim ljudima služe brojke, kvantitativne ı kvalitativne dimemzije, te komkretni rezultati, glavnim momentom i sredstvom pri formulisanju stanovišta u materijalnim, socijalnim, i ekonomskim pitanjima. Ukoliko im je dakle stalo do Jugoslavije, oni gledaju na nju većinom zbog konkretnih mogućnosti trgovine, industrije, i finansija, te se prema tome vrlo površno obaziru ma istorijske i druge momente, ma ideologiju tradicije i folkloristička objašnjavanja. Za ove ljude Jugoslavija postoji tek kao stanovit geografski komipleks, koji uživa strategijaki položaj dijelom na Balkanu a dijelom u Centralnoj Evropi, preko kojeg vode stožerni putevi njemaćke trgovine u pravcu Istoka i ruske trgovine ва širim svijetom. K tome oni madu, da je to zemlja plodna i važmom žitnicom za industrijalne wusjede, te da tamo raznolika prirodna bogatlstva još uwijek čekaju na eksploataciju, naravno od kapitalom snažnijih marod4.

Slične statičke vrijednosti zvuče dobro uhu poslovnoga Amerikamca. Ali on, u svojoj amalizi, uključuje i svakojake dinamičke faktore, većina kojih je funkcijom etnografskih osobin4, te koje ma koncu komca odlučuju potencijalnim kvalitetima zemlje. Tako, izvagnuvši materijalnu pozadinn zemlje i kinetička svojstva naroda, ukoliko ista dolaze do izražaja u dnevnoj borbi za život, poslovna

221