Nova Evropa

Amerika — po svome pragmatičkome načinu zaključivanja — općenito drži danas da je Jugoslavija margimalna zemlja. U jeziku narodne ekonomije, to ukratko mači: da zemlja trpi uslijed nedovoljne državne organizacije, da je oskudno opremljena za produkciju i potrošak, da su joj privredne metode neuredjene i prema tome meefektivne, te da joj je sveukupni kinetički momenat još uvijek nedovoljno razvijen za uspješnu saradnju sa narodima koji svijetu krče kulturnu stazu. Ovakovo marginalno shvatanje Jugoslavije Amerikanac je m stanju da potkrijepi mnoštvom elemenitamih školskih primjera. U njegovim očima, privreda maže zemlje još je uvijek zaglibljena u arhajičkoj zoni ručne i životinjsake snage, prepuštena centrifugalnim principima linije najmanjeg otpora, te nepodvrgnuta metodama racijonalne organizacije. Iz prekookeanske daljine njemu izgleda, kao da se je ova mala zemlja stisla u Ćor-sokak biblijakih običaja, ponesena vrtlogom uživanja prečestih crkvenih praznik4, kranih i porodičnih slavi, i drugog načina damgubljenja. Nedavno je najveća bamka u Americi (Chase National Bank, s ukupnim rezervama od dvije milijarde dolara), izdala mali priručnik bankovnih praznika m raznim zemljama; tu je navedeno, da Sjedinjene Države Amerike svetkuju godišnje devet praznik4, Engleska i Francuska svaka po dvanaest, Njemačka 16, Italija 20, Jugoslavija 31 (pravoslavnih, katoličkih, muslimanskih)! Taj siGušni priručnik upozorava američkog bankara, da su obični privredni poslovi u Jugoslaviji paralizirani, uz 52 Nedjelje, kroz tri mjeseca u svakoj godini...

Na temelju ovakovih marginalmnih mjerila i standard4, Amerikancu postaje pojmljivo, kako ovu sporu i još nesavremenu zemlju sad ovaj sad onaj veliki susjed smatra »svojom interesnom sferom«, mada se sličnim kolonijalnim atributima ne krste druge, još i manje države (Švajcarska, Belgija, Danska, i t. d.). I stanje jugoslovenskog kredita registriraju dnevno finansijske stranice američkih novina: u hladnim berzovnim stupcima iznesene su redovno cijene raznih papira, dionic4, obvemica, domaćih i stranih, državnih i privatnih. Od godine 1922 pa do 1927, američki gradjani pozajmili su Jugoslaviji otprilike 48 milijuna dolara. Berzovni kurs u Njujorku ovih obveznica Jugoslovenske Vlade iznosi danas 30 od sto od pariteta, tojest od pozajmljenog iznosa. Talijanske državne obveznice kotiraju ma istoj berzi sa 80 od sto, česke 100 od sto, norveške 102 od sto od pariteta. Prije petnaest godina, recimo, pozajmio je Mr. John Smith, tipični američki gradjanin, Jugoslovenskoj Državi

222