Београдске новине

Broj 11.

25. januara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, utorak

Prilog

Centralna ustanova za kupovinu i prodaju u Srbiji. Velika zasnovana privrjedna akcija carsko i kraljevskog vojnog generalnog gouvernementa. Kako saznajemo, p o s t o j i n a m j e r a carskogi kraljevskog generainog gouvernementa, da osnuje jednu centralnu ustanovu, koja će nabavljati sve artikle potrebne za Srbiju, i posredovati u prodaji sviju artikala. Mi pozdravljamo sa velikim zadovoljstvom osnivanje ove vrlo važne institucije, čije osnivanje najbolje pokazuje, da je carski i kraljevski gouvernement voljan od svoje strane sve da učini, da se velike štete, koje je pretrpio trgovački i privrjedni život zbog rata, u koliko je moguće odmah poprave, i da se postepeno opet povrati u normalni kolosek trgovina i privrjedno razviće. Sasvim je razumljivo, da za sada još ne može biti riječi o zavogjenju normalnog saobraćaja u većoj mjeri, jer se još nalazimo u ratu, a mjere, koje iziskuju vojno kretanje dolaze prije sviju. Ipak u mjerama, koje se preduzimaju, a koje znače početak preokreta za poboljšanje opšteg stanja, treba viditi velikodušnu naklonost vojnih vlasti, koje i pored svojih mnogobrojnih važnih zadataka stižu, da se brinu i za opšte dobro pučanstva. Ustanova centrale je samo jedan provizorij, koji će trajati za vrijeme rata, dok opet ne budu otvorena vrata slobodnoj trgovini, i posredovati će izmegju proizvogjača i potrošača. Solidnom trgovcu pružiti će se prilika, da sve potrebne mu artikle najbolje može nabavljati, ali u isti mah, za opšte dobro potrošača, spriječiti će se vješačko p o d i z a n j e c i j e n a, jer će nova centralna ustanova vršiti u isti mah i kontrolu nad trgovcima. Nadati se je, da će i trgovački i industrijski krugovi u Austro-Ugarskoj učiniti i sa svoje strane što je potrebno, da se ovaj rad vojnog generalnog gouvernementa pomogne, i da se raniji razgranati trgovački odnosi sa Srbijom opet povrate. Prije nesavjesne agitacije razvijene u Srbiji protiv Austro-Ugarske, bila je Austro-

prodirale prema Rijeci bile su središte kolone, koja je napredovala u prostoru izmegju Nikšića i Skaara; lijevo se je krilo razvilo iz Grahova, dok je desno pošlo operisalo prislonjeno na more. Desno je krilo dijelom uz obalu nastupalo prema Baru, dijelom prešlo gorske visovi i ugrozilo željeznicu Bar—Virpazar. Onim časom, kada su naše čete zauzećem Virpazara i Rijeke zakrčile put u Ulcinj, a naši odjeli prodrli do podgoričkog druma, bio je nemoguć odstup onih još crnogorskih četa, koje su još stajale u borbi sjeverno od Rijeke. Veliki obruč, koji su austro - ugarske čete sabile oko Crne Gore, bio je još samo na pruzi Podgorica—Andrijevci odnoso na Plav otvoren. Još samo malo vremena i ovaj bi bio put zatvoren, a snjime i cijela crnogorska vojska. Ljud i m a, koji su stvorili ovu osnovu pripada svako priznanje. Vijest o kapitulaciji Crnogoraca, primile su čete na našoj fronti s neopisanim oduševljenjem. Na Rijeci i u Virpazaru, gdje su se crnogorske čete prve predale, vijali su se pokraj bijelih nabrzo i carski barjaci. I virpazarska je stanica, gdje je nagjeno mnogo talijanskog prometnog materijala, zaodjenuta u svečano ruho. Razoružanje i potpuna okupacija Crne Gore biti će provedena za koje 14 dana. Artelerija je već većim dijelom u rukama anstro-ugarske vojske. Crnogorci imadu najvećim dijelom ruske puške, onda austrijske Werndl puške i puške, koje su oteli u turskom ratu.

Ugarska i inače najomiljeniji liferant u Srbiji. Ne treba dakle sumnjati nekadanji dobri trgovački odnosi izmegju obiju zemalja, opet će se povratiti i korist obiju zemalja. Godišnji prihod i dividenda austro-ugarske banke. Generalni je savjet austro-ugarske bank e utvrdio ovih dana količinu odbitka na iznos u godini 1915. Pošto je u julu prošle godine učinjen odbitak od 28 kruna, iznosi dalje plaćanje 95 kruna po akciji. Cjelokupna dividenda za godinu 1915. iznosi 123 krune ili 8.786 postotaka prema 108 kruna ili 7.71 postotaka u prošloj godini. U tome je austrougarska banka izdala slijedeće saopštenje: U poslijednoj je sjednici generalnog savjeta riješeno, da se iz čistog dobitka u godini 1915. od dividende, koja ovoj godini pripada izvrši dalji odbitak od 95 kruna. S toga je odbitak, pošto je već u julu uobičajeni odbitak od 28 kruna učinjen, utvrgjen od dioničarske glavnice za 123 krune ili 8.786 postotaka. Dio, koji obim državnim upravama iz čistog prinosa pripada, a tako isto unosi za rezervni i mirovinski fond, usplatit će se, odnosno obračunati će se tek pošto glavna sluipština odobri završni bilans. Za drugi tečaj 1915. godine, a prema pomenutoj odluci, izvršiti će se isplata odbitka diviđende sa 95 kruna po svakoj akciji 3. februara 1916., onako isto kao i u prošloj godini podnošenjem desnog, manjeg dijela 73 dividendnog kupona, kad treba odcijepiti, dokle lijevi veći dio istog kupona treba pričuvati uz kuponski iist za moguću naknadnu isplatu po dividendi za 1915. godinu. Desne odsječke kupona treba po jednom spisku podnijeti. U spisku moraju kuponski brojevi biti aritmetničkim redom poregjani, mora biti čitko označen potpis i adresa podnosioca. Potrebni obrasci tih spiskova mogu se dobiti kod glavnih zavoda i filijala austro-ugarske banke. Iz čistog prihoda od 42-15 milijona. koji je banka postigla, dolazi na đioničare 18-45 milijona kruna, na obe državne uprave ima se izdati 19-65 milijona kruna, rezervnom fondu 3-375 milijona kruna, mirovinskom fondu 0.675 milijona kruna. U prošloj godini pripalo je dioničarima 16.2 milijona kruna, obim državnim upravama 12-875 milijona kruna. Tada je upućeno rezervnom fondu 2-351 milijon i mirovinskom fondu 0.47 milijona kruna. U kome će se odnosu udio izmegju Austrije i Ugarske podijeliti, ne može se utvrditi dokle svi obračuni ne budu gotovi. U prošloj je godini pripalo Austriji 54-62, Ugarskoj 45-38 postotaka. Za ratni je prinosni porez Austro-Ugarska banka učinila odgovarajuće pripreme inače bi prihod dozvolio i veću dividendu. Skorih dana otvoriti će se filijala u Ljublinu, ona će djelovati kao ekspozitura filijale u Krakovu. Nar. privrjeda. Financijalni položaj Beča za vrijeme rata. Načelnik grada Beča izdaje objavu, koja je obzirom na stanje u gradu Beču za vrijeme rata, posvećena neutralnom inostranstvu: U Beču se prilike u zadnja dva mjeseca nijesu znatno promijenile. Uplate se na treći ratni zajam uplaćuju iz tekućeg kapitala, bez da se bira u prištednji. U opće p r ištednje kodsvih zavođa rastu. Isto su i uplate poreza bile u zadnje vrijeme z a d o v o I j av a j u ć e. Zdravstveno je stanje opće povoljno. Podupiranje prometa stranaca Berlin—BečCarigrad. U zadnjoj je sjednici gradskog vijeća izvjestio podnačelnik Hierhatnmer o osnivanju središnjeg odbora, koju je inisao potakao zemaljski savez za unapregjenje prometa stranaca na liniji B e r I i nB e č—B u d i m p e š t a—C a r i g a d u koji će odbor uči s v e z e m I j e, kojih se to tiće. Pdnačelnik jeo H i e r h a tn m e r izjavio, da će bečka gradska uprava ovo poduzeće podupirati, pa će sa svoje strane zatnoliti ministra predsjednika i sve ostale ministre, da i oni sve urade, da ova osnova bude i praktično provedena. Požar jedne magjarske fabrike šećera. U četvrtak buknuo je požar u tvornici še ćera u Nagysurany-u (Ugarska), koji je u kratkom vremenu uništio cijelu parafineriju, u kojoj je bilo šećera u vrijednosti od pola milijona kruna. Cijelokupna šteta iznosi tri milijona kruna. Požar druge od najveeih šećernih tvor-

nica u Ugarskoj znači znatno ograničenje proizvodnje prečišćenog šećera u Ugarskoj i imati će za posljedicu povećanu potrošnju kristalnog šećera. Novi ruski zajam u Americi. „Daily Telegraph" javlja iz New-Yorka: Jedan amerikanski sindikat, kome na čelu stoji Garanty Trust i Contp. iz New-Yorka, vodi pregovore sa najjačim kapitalističkim ruskim bankamao jednom zajmu od 100 milijona dolara, koji će se amerikanskom svijetu ponuditi u vidu akcepata sa visokom interesnom stopom. Taj bi se zajam imao da konsoliduje sa drugim zajmovima ravne koiičine, o kojima National City banka već od dužeg vremena vodi pregovore, tako, da bi iste amerikanske banke u obema emisijama bile zainteresovane. Odluka još nije donijeta. • Disažija engleskih vrijednosti. Dokle je engleskoj vladi pošlo za rukom, da neprekidnim odašiljanjem zlata i američkih efekata u New-York zadrži dalje padanje kurza šterlinga u Americi, koji još neprestano pokazuje disažiju od 2—3 procenta, nije taj isti uspjeh mogla postići u Holandiji. I pored znatnog odašiljanja zlata iz Londona u Amsterdam, kurs šterlinga održava se u Holandiji u notiranju od 10.50 do 10.00 (paritet 12.10) na površini jedne 12 do 13 procentne disažije. Ovo nepovoljno stanje kursa đovodi se u vezu sa jakom kupovinom šećera engleske vlade u Holandiji, kojoj neodgovara ni ukoliko izvoz engleske robe u Holandiju. ,,Times“ prekorava vladu, što i daije produžuje, da po visokoj cijeni nabavlja šećer, a na kurs zaboravlja, mjesto da je preporučila stanovništvu, da bude štedljivije u potrošnji šećera i da obrati pažnju na finansijsko djejstvo uvoza. Bez odgovarajućeg ograničenja uvoza i potrošnje nije moguće postići poboljšanje engleskog kursa. Razne vijesti. Hrvatski đžepni koiedar austrijskog pomorskog društva. U korist je ratne pripomoći austrijskog pomorskog društva izdan hrvatski džepni koleđar, elegantno uvezan u korice, bojadisan i sa zlatorezom. Može se nositi u džepu prsluka te ga i gospoje mogu lahlco spraviti u torbicu. Praktičan i neophodno potrebit. Osobito prikladan kao dar. Koledar sadržaje 60 ratnih i trgovinskih zastava u bojama najvažnijih država i druge zanimive stvari. Cijena 1 kruna 20 filira. Iznos može se slati u biljegama ili u gotovom novcu te poštanskom doznačnicom, iii austrijskom položnicom poštanske štedione br. 149.927. Dobiva se u svim knjižarama i papirnicama iii neposredno kod odpravništva koledara c. i kr. ratnog pripomoćnog ureda, Beč, IX., Berggasse 16. Jedno zanimljivo predavanje. Pred mnogobrojnom je publikom, sastavljenom iz Austrijanaca, Njemaca i Turaka naročito časnika održao je u Carigradu prošlog ponedeljnika u večer nadporučnik grof K ol o w r a t u dvorani Teutonia vrlo zanimljivo predavanje propraćeno prikazivanjem slika. Predavanje se odnosilo na ratovanje Austro-Ugarske. Naročito su bile zanimljive slike o vježbanju austro-ugarskih hidroplana i prizora s podvodnim brodovima, dalje, o borbama na Soči u Galiciji i istočnoj Pruskoj, a tako isto o napretku Austro-Ugarske na polju kirurgije. Posrednički ured za službu. Pri odbiiru opštine grada Beograda, u Makenzijevoj ulici broj 40, ustanovljen je posrednički ured za one, koji traže šlužbu. Sef je ovog ureda g. Pavle Popović, opštinski odbornik, i njemu trcba, da se obrate svi, koji traže službu i svi, kojima je potrebna posluga_