Борба, 17. 10. 1991., стр. 12
12 ČETVRTAK 17. OKTOBAR 1991. GODINE
DOK NAM EVROPA PRETI EKONOMSKIM SANKC
IJ
JUGOSLAVIJA
AMA, NEKI UPORNO DO-
KAZUJU DA NAM ZAPAD, U STVARI, NIŠTA NE MOŽE
Tako je iz EZ prošle nedelje zaprećeno da će se jednostrano otkazati sporazum o trgovini i saradnji sa našom zemljom, niko od nadležnih nije ni trepnuo na tu vest, niti se zabrinuo što bismo se preko noći mogli naći u potpunoj ekonomskoj blokadi
Evropa je nekima toliko dosadila u svom nastojanju da (i pretnjama) jugoslovensku krizu sa ratišta preseli na politički teren, da su rešili da, po svaku cenu,
· dokažu kako nam ona u stvari
ništa ozbiljno ne može. Prošle nedelje ministri spoljnih poslova EZ su, na primer, zapretili da će jednostrano otkazati sporazum o trgovini i saradnji за паšom zemljom, koji još od 1980. godine jugoslovenskim robama (i pored- periodičnih teškoća) osigurava povoljniji plasman na ovim tržištima. Štaviše zbog aktuelnih događanja u Jugoslaviji ne smatraju ni da su obavezni da poštuju odredbu, po kojoj bi ovakav potez inače trebalo najaviti šest meseci ranije. To, drugim rečima, znači da bi se preko
noći mogli naći u potpunoj eko-
nomskoj blokadi.
Ne samo da niko nadležan nije trepnuo na tu vest, već su stručnjaci preko novina pokušali da objasne da takva blokada nije uopšte moguća, odnosno ako već dođe do neke blokade ona će podjednako „urazumljivati“ sve aktere jugoslovenske krize. Zbog ovakve crne „jednakosti“ izgleda da je svima laknulo, jer se i to valjda smatra političkim poenima za republičke diplomatije.
Šta sve može da ргесаћпе
U prošloj godini od ukupne robne razmene sa svetom čak 45 posto je bilo realizovano upravo sa zemljama EZ, a sa približnim procentom svog izvoza jugoslovenski privrednici su upućeni na ovo tržište. Odatle se uvozi i 44 posto roba u našu zemlju. Kako je moguće da pretnja zatvaranja takvog tržišta prođe kao ne-
· važna sitnica? Moguće je ako su jugoslovenski narodi patriotski nastrojeni, međusobno sukobljeni i pojedinačno spremni na travu, korenje, kamenje i bombe.
Najveći jugoslovenski spoljnotrgovinski partneri su opet među zemljama zajednice, Nemačka i Italija, koje nose skoro
trećinu jugoslovenske razmene. Pošto su im domaći „republikanci“ zamerali nejednaku političku naklonjenost prema delovima Jugoslavije, kakav će to tek uspeh biti ako ih prinudimo da sada pokažu istu ekonomsku nenaklonost prema svim republikama. (Priznavanje slovenačkih pasoša i „tolara“ od pojedinih evropskih zemalja smatrajmo za sada faulovima u igri). I šta nam, uostalom, može takva Evropa. Jugoslovenska preduzeća ionako ne mogu više kupovati u svetu na poverenje ili kredit, garancije domaćih banaka se, uglavnom, ne priznaju, a komercijalne kredite niko više i ne pomišlja da daje. Mogu.da uslede direktne obustave isporuka
' nekih roba, recimo nafte, da bi
se namerno izazvala ratna, ali i još veća privredna paraliza. Jugoslovenskom izvozu uopšte nije teško postaviti praktično nepre:nostive barijere na tržištu EZ, pogotovo ako mu se, ukidanjem pomenutog sporazuma, oduzme poklonjena konkurent-
nost. Moglo bi zatim da usledi”
razvrgavanje sporazuma o dugo-
ročnoj saradnji i zajedničkim
ulaganjima sa domaćim firmama, koji su, na žalost, opet najbrojniji upravo sa zemljama Zajednice. Međutim, do sada se, barem javno, nijedan direktor ili ministar republičke privrede nije zabrinuo zbog toga šta sve
može da presahne iz Evrope, ~
izuzev možda političke naklonosti i strpljenja. A već je evidentno presušilo!
Sa Evropskom zajednicom propalo je potpisivanje trećeg finansijskog protokola, koji je trebalo da „proradi“ do kraja godine i donese oko 1,1 milijardu dolara povoljnih kredita. Zajedno sa miniranjem pregovarača, u liku savezne vlade (a da u međuvremenu republički nisu stekli ni približan autoritet) i zajedno sa miniranjem mira u zemlji, otpala je i ova šansa da neka finansijska kapljica počne da pada na isušeno jugoslovensko devizno tle. O deviznim obećanjima, naravno pod neispunjenim uslovima, koje su u junu u Beogradu pominjali evropski emisari Delor i Santer, sada je neozbiljno i da se govori.
Pošto spoljni dugovi u Jugoslaviji još nisu raspodeljeni, mogućnost da se otvori problem reprogramiranih dugova trenutno izgleda manje opasan od nedostatka štikli za cipele. Za na-
_ ivne naravno! Reč je o 6,9 mili-
jardi dolara, reprogramiranih preko Pariskog kluba i komercijalnih banaka iz zemalja Zajednice. U međunarodnom pravu se tačno zna šta bi se desilo ukoliko bi se, recimo, u pogon stavile neugodne klauzule, koje bi značile zahtev za otplatom ovih potraživanja. Najkraće rečeno — zaplenjivanje onoga što se u inostranstvu ima.
Štikle i dugovi |
Jugoslovenski emisari, koji su se vratili sa godišnje Skupštine Svetske banke i MMF nisu doneli ništa novo što bi izmenilo činjenicu da je Jugoslavija odavno objektivno izgurana sa međunarodnog finansijskog tržišta. Prošle godine uspeli smo da povučemo od: Fonda svega jednu mršavu tranšu od oko 85 miliona dolara, te prvu tranšu takozvanog SAL 2 kredita, od oko 450 miliona dolara. I to je lane bilo sve. Ove godine, međutim, novih kredita nema ni na vidiku. Urota protiv Jugoslavije, rekli bi političari, dok svetski kapital ima drugačiju i terminologiju i logiku. I na sve to je još austrijski ministar inostranih poslova, Alojz MoR, besan. Kaže: „Nikome nije lako objasniti kako evropske države mogu tako brzo da reaguju i posegnu za ekonomskim sankcijama kad je u pitanju puč u državi kao što je, na primer Haiti, a u samoj Evropi kad se pojavi slična kriza, zadovoljavaju
se samo najavom takvih me-·
га“. O Mok, u stvari ne shvata da nama Evropa ne može baš ništa u poređenju sa onim što mi možemo, i već činimo — sami sebi. Bojana JAGER
Ukupno: 307 miliona dinara
miliona dinara od 0,0 miliona dinara ·
— na godišnjem nivou 104,10%
— na mesečnom nivou 6,25%
ročnih hartija od vrednosti.
STOPA DISKONTA
| SSSR PONUDA: 17.629.887,80 TRAŽNJA: 7.000.000,00 UGOVORENO: 1.613.274,00 12,50
"Tržište movca.
1. Juče na tržištu novca tražnja je iznosila: 1 — na rok do 5 dana 0,0 miliona dinara
— na rok do 10 dana 50 miliona dinara
— na rok do 30 dana 257 miliona dinara
2. Ponuda na tržištu novca iznosila je 577 miliona dinara 3. Posredstvom tržišta novca zadovoljena je tražnja u iznosu od 307
4. U direktnim kontaktima banaka zadovoljena je tražnja u iznosu
5. Ponderisana kamatna stopa na rok od 10 dana utvrđena je:
"Tržište ћакије Na tržištu novca juče nije bilo ponude i tražnje prenosivih kratkoKlirinška potraživanja
KUPOPRODAJA „KLIRINŠKIH POTRAŽIVANJA POSREDSTVOM TRŽIŠTA U KLIRINŠKIM DOLARIMA IZNOSI IZ:
ČEŠKOSLOVAČKA ALBANIJA
0,00 0,00” 0,00 0,00 0,00 000 _ 0,00 0,00
-:1991. Devizni 29.12. 30.08. 30.09. 1010. 416.10. kursevi 1990. USD/DEM 1,49 1,74 1,7 1,69 1,71 USD/CHF 1,27 1,52 1,45 148. 149 USD/FRE 5,09 5,93 5,68 5,75 5,81 USD/ITL - 1125,50 1300,65 1245,75 1263,00 1273,80 'USD/ATS ·. 10,60 1226 1172 11,90 đ11,99 GBP/USD 1,93 1,68 1,75 1,72 1,71 Kamatne __ stope USD : 7 дапа _ 7,62 5,56 5,37 5,19 5,19 1 mesec 7,50 5,56 5,37 5,19 5,19 3 meseca 744 5,62 5,56 5,31 5,31 6 meseci 7,44 5,75 5,56 5,31 5,31 DEM 1 mesec 8,94 9,06 9,06 980 942 3 meseca 9,25 9,12 9,25 9,31 9,31 6 meseci · 9,44 9,31 9,31 9,31 9,31 CHF 1 mesec 8,62 8,00 8,06 8,12 8,12 3 meseca 8,62 7,94 8,06 8,19 8,25 6 meseci 8,62 7,87 8,00 8,12 8,25 ZLATO 39125 350,45 349,30 360,80 357,40. SDR
1,41332 1,33839 1,35840 1,35681 1,35835 _
EKONOMIJA ISPOD SKUTA POLITIKE
e
ilegali“
Retke preostale veze između preduzeća iz Srbije i „osamostaljenih“ republika, kao i nagoveštaji novih, kriju se iz straha da se ne izgubi i ovo malo razmene što je preostalo
Da li će političari uspeti da odseku i ovo malo preostalih ekonomskih grana na kojima sede? Veze među privrednicima pojedinih republika su sve ređe, a one retke preostale se — kriju. Dve naše velike firme (iz Srbije i Hrvatske) u Mostaru razmenjuju kamione sa robom potrebnom za poslovanje i jedne i druge. Vođeni motom ekonomskog opstanka, privrednici rade „u ilegali“.
Drugi, čak i oni veliki, ne uspevaju da se otrgnu „izazovu srediпе“. Nedavno se iz velike trgovačke firme „Kombik“ iz Frankfurta, koju je pre 36 godina osnovao „Geneks“, izdvojio jedan od najvećih partnera — slovenačka „Krka“. Iako je doskorašnji direktor ove uspešne firme na nemačkom tlu Bo-
židar Gavrilović isticao da čak ni u ovakvim prilikama u Jugoslaviji ni sa jednim partnerom iz zemlje nisu imali poremećene odnose, upravo zato jer su bili bazirani na obostranoj ekonomskoj koristi.
U „Geneksu“ zato „čuvaju“ poslovne veze sa slovenačkom firmom papira „Sladkogorska“ sa kojom su takođe u Frankfurtu otvorili pre tri godine uspešnu mešovitu firmu „Paloma vest“. Teško izmicanje ispod skuta politike dovodi privrednike u situaciju da kriju čak i nagoveštaje ponovog ekonomskog povezivanja.
A da sve još nije izgubilo atribut „Jugoslovenskog“ govore i podaci o ekonomskim predstavništvima u inostranstvu. U 52 predstavništva raspoređena u 43 zemlje (njihov
broj bi zbog racionalizacije do polovine novembra ove godine trebalo da bude reduciran za 12, uglavnom u zemljama trećeg sveta), još uvek sede predstavnici svih republika i pokrajina.
— Potrebe za predstavništvima u inostranstvu su sada još i veće, upravo zato da se ne bi pokidali dugo godina uspostavljani ekonomski kontakti — kaže pomoćnik direktora sektora za ekonomske veze sa inostranstvom u Privrednoj komori Jugoslavije, Spasoje Spasojević. — Logika kapitala je da se rad nastavi, a veze sa inostranim partnerima. moramo zadržati. Stvaranje nove mreže koštalo bi danas-sutra mnogo više, jer jednom već izgubljeno tržište, teško je vratiti. -
U uslovima brzog kidanja veza "među „našima“ očekivana je i sve veća uzdržanost stranih partnera. — Jugoslavija i sve što ima Yu-oznaku gotovo je precrtano sa poslovne karte Evrope i sveta — naglašava Dragan Ignjatović, direktor „Geneksovog“ preduzeća „BSE“ u Londonu. — A Jugoslavija je za nas bila garant, izvor sredstava, robe i poslova i tržište za plasman. Spoljnotrgovinski poslovi dvostruko su redukovani — smanjeno je tržište za plasman roba i fond roba. Proizvođači iz „osamostaljenih“ delova Jugoslavije imaju svoje puteve za spoljnu trgovinu, kojima su pod pritiscima pribegli, čak i pod cenu ekonomskih interesa i opravdanosti. Ignjatović naglašava da su, u na--
stojanju da se prilagode promena-
ma na tržištu, prinuđeni da minimiziraju poslove sa Jugoslavijom i svedu ih na one koje finansiraju samo dobavljači. Dakle, umesto da „Geneks“ finansira „proizvođače kao nekada, vratio se na klasične barter aranžmane, bez plaćanja novcem. Razdruživanjem u uslovima otvorenog rata niko nije postao poslovno efikasniji. Čak trećina preduzeća u zemlji posluje sa izuzetnim gubitkom, dovoljnim za stečaj, i njihov broj stalno raste. Prihod od izvoza rapidno se smanjuje, a inostrana tržišta sve su dalja. Hoće li privrednici spajanjem pokidanih niti uspeti da obnove ekonomske veze i prošire dosad sužavano tržište, tek ostaje da se vidi. D. ŠVERKO
- .-4—-——