Књижевне новине

Kako se kreće Žemljin satelit

! Saopštenje o puštanju sovjetskog heštačkog satelita nije izazvalo veliku živost samo među spoecijaliBtima, naučnicima koji se bave problemima mueđuplanetarnih letova. Može se reći da sađa svi građani naše Zemlje, i ne samo oni, u večernjim i ranim jutarnjim časovima upiru poglede put neba, kako bi ugleđali novu „zvezdicu”, Međoa njima će se, besumnje, nalaziti i takvi, koji su do juče skeptički Mlegali ramenima kada se nekim slučajem povela reč o jzgradnji veštačkog nebeskog tela,

Po čemu se veštački satelit ravlikuje od drugih sjajnih tačalka, ma nebeskom svodu? | . Kao što je poznato, sva nebeska tela kreću se na.zapad, dok se put veštačkog satelita udaljava od tog smera kretanja čas u severnom čas u južnom pravcu. Ustvari, satelit se okreće sve vreme u jednom pravcu i promene pravca njewovog kretanja se jedva zapažaju. Ovo se objašnjava činjenicom što se posmatrač u vremenskom razmaku između jednog i drugog powwaliranja obme zajedno sa Zemljom za 180 stepeni.

_ U trenutku rađanja i zalaska satkelit se u odnosu ma posmatrača kreće najmanjom brzinom. U toku penjanja on ubrzava svoje kretanje tako da u zenitbi dostiže najveću brzinu, nekoliko puta veću nego pri rađanju. Pošto prođe kroz zemit, satelit opet usporava hod do samog sutona, i . - Buđući đa sefefit prevafi put oko pače planete za jedmm sat i 56,2 minuta, da li Je moguće posmatrati

ga sa istog mesta i na istom Dpoložaju ?

Ne, to je nemoguće. Delom i stoga, Što se veštački satelit kteće u ravni, nepokretnoj u odnosu na zvezde, dok Zemlja za to vreme menja svoj položaj u odnosu na nebeski svod, okrećući se oko svoje ose. Osim toga, posle jednog obilaska oko Zemlje veštački satelik se ne nalazi u zenitu nad pređašnjim mestom, već na drugoj Mački te paralele, koja se nalazi skoro 24 stepena žapadnije.

Kakav značaj ima izbor putanje po kojoj se kreće veštački satelit?

Putanja našeg veštačkog satelita nagnuta je ka ravni Ekvatora pod uglom od 65 stepeni. To znači da satelit preleće oblasti Zemlje, raspoređene između severnih i južnih polarnih krugova, to jest oko 95 procenata površine naše planete. Napominjem, da se kretanje američkog veštačkog satelita planira na putanji sa znatno manjim nagibom ka ravni Ekvatora, odnosno na 55 do 45 stepeni.

Na crtežu je prikazana približna putanja veštačkog satelita u projekciji na Zemljimu površinu »a vreme njegovih prvih okreta oko naše planete. Kao što smo rekli na crtežu su pretstavljene projekcije satelitove putanje samo za prvih nekoliko obilazaka oko Zemlje. U sadašnjem trenutku satelit je već načinio toliko krugova oko Zemije da bi ceo globus bio ispresecan projekcijama njegovih putanja.

A. Štemleld laureat Međunarodne premije za astronautiku i

NAŠI NAUČNICE O-SOVJETSKOM VESTAČKOM SATELITU

BRŽI OD MNOGIH PLANETA

· PAVLE VUJEVIĆ, profesor, pretsednik Nacionalnog komiteta za Međunarodnu geofizičku godinu:

Još krajem prošle godine naučpici iz Sovjetskog Saveza su najavili đa u toka Međunarodne gceofizičke godine nameravaju da izbace Zemljin veštački satelit. Od toga trenutka, pa do puštanja satelita, e radovima na njegovoj izgradnji, malo se znalo. Stoga je izbacivanje novog veštačkog meseca iznenadilo mnoge maučnike i zateklo ih, kako su neki to već izjavili, na „spavaju” Mi mi, takođe, još uvek se Wismo snabdeli potrebnim instrumestima za praćenje satelita, teleskopima sa širokim vidnim poljem.

Doseđa su uglavnom ispitani umlovi u nižim slojevima atmosfere, približno do visine od 160 kilomeKara, bor u pogledu promene varzdučne temperature sa visinom. Were se malo, međutim, zna kako se sa visinom menjaju ostali meteorološki elementi. Sovjetski veštač ki satelit omogućiće da se odrede i promene vazdušne temperature i drugi geofizički elementi do visina na kojima se on kreće (oko 900 #m), što će skupa sa drugim drago cenim podacima koje će poslati on i njegovi buđući „drugovi” biti od ogromnog značaja za astronautiku i pripremanje letova u međuplanetarna prostranstva.

' Ono što naročito impresionira 'od ovog velikog poduhvata je vefika tačnost proračuna sovjetskib naučnika. Pokazalo se, naime, da se kretanje satelita odvija tačno po „ređu vožnje“, koji su već drugog dana počeli da publikuju sovjetski naučnici. Za nauku je takođe važno i to Što su kretanja satelita slična planetarnom kretanju, jer on kruži oko naše Žemlje kao planete oko Supmca, Ali, ovaj satelit ima znatno veću brzinu od nekih planeta. Dok se on kreće brzinom od 8 km u sekunđi, dotle Uran ima prosečnu brzinu od 6,8 km. A Noptun samo 5,4 km.

. Iskustva prvog sovjetskog Vveštačkog satelita ukazuju da će u budućnosti moći đa se puste i sateliti koji će se kretati na znatno većim visinama. (Projekti američkih naučnika predviđaju, naprimer, da če se njihov satelit kretati na

KMAMEVNE NOVINE

visini od oko 4.000 km). Osim toga podaci koji se u toku eksperimentisanja sa veštačkim satelitom budu dobili znatno će olakšati posao onim naučnicima koji rađe na projektima rakete za Veneru i đruge planete. Nije isključeno da će se u skorijoj budućnosti izbaciti i satelit koji će, u odnosu na Zemlju biti nepomičan, tojest zajedno će sa njom praviti krug oko njene ose za 24 časa, Naravno, astronautičare očekuje još niz problema, ali činjenica da je u Sovjetskom Savezu izbačen prvi veštački satelit već sama za sebe je dovoljna da i na} veći skeptici poveruju đa nije više tako daleko đan kada će poleteti raketa na Mesec ili Veneru.

MALI RE

Nastavak sa 1 strane e obnavljanje kiseohika·nije dovoljno za put u planetarme daljine. Prirod= nim uslovima, potpunom tsustvi teže u vasioni, mora se doskočiti veštačkim uslovima, mora se u les tećoj kabini stvoriti klima u kojoj se koncentrisano misli i dela. U stanju u kome više nema sile teže, u kome više nema gore i dole, čovek će morati. đa preorijemtiše Svoja čuld. Nije,li io istovremeno i zloslutna opomena čoveku da treba da se preorijentiše i, u svom zavi-

čajnom prostoru, u prostoru SVOJ

zemaljskog bitisanja? Možda bi ovi kozmički aspekti mogli da kod naroda Zemlje izazovu osećanje- soliđarnosti, probuđe sviest o njihovom zajedništvu. Možda će vis 4 vis. qa. laktičkoj beskrajnosti biti potrebno nešto kao, recimo, zemaljski patriotizam, đa bi se sićušni soj Zemljinih stanovnika, iz čijeg je možga potekla ova genijalna algebra, Oohrabrio da se otisne u dubine sveta, toliko daleko da se to ni zamisliti ne može. yt

TI Prvi put sam se obradovao teči satelit. Ta reč je, isuv'še dugo, pripadala mrskom rečniku diplomat-

IN MEMORIAM

IVAN B.AJA

Umro je iznenadno, tako reći u krugu svojih kolega, naučnika iz naznih zemalja sveta, koji su kao 4 on tražili i traže istinu o kretanjima žive materije, i okupili se oko njega u Beogradu na XV međunarodnom kongresu za vojnu međicinu i farmaciju.

Ivan Đaja bio je čovek nauke, čovek laboratorije. On skoro i nije imao drugog života sem onog u laboratoriji među svojim saradnicima i svojim životinjama, na katedri bilo univerzitetskoj, bilo nlekog narodnog univerziteta i za SVOjim pisačim stolom. Uvek skroman u svom ličnom životu „ i njegova laboratorija ođavala je da pripada čoveku kome je sve ono što je bilo u njoj služiko jedino i samo da bi bile zađovoljene njegove težnje da sazna nešto više iz života životinjskog sveta i đa to znanje preda svo jim sunarodnicima i ostalom svetu. Sa malim sredstvima bio je zadovo ljan. Zato su naučna istraživanja njegova i njegovih saradnika, iako mnogobrojna, ulazila u red on:h intelektualnih napora koji su našu narodnu zajednicu najmanž> koštali. Aparatura skromna, obično kon struisana od starih delova pokupljenih ovđe-onde, u rukama dobrog eksperimentatora davala je

rezultate koji su doveli do toga da -

je u stranom svetu rad profesora. Đaje i njegovih saradnika poznat pod imenom „beogradska fiziološka škola”, A stvaralac te škole je Ivan Đaja. ROSA Ovaj naš prvi fiziolog, tvorac prvog fiziološkog zavoda na univerzitetu u Jugoslaviji, učenik francuskog fiziologa Dastra, pravilno je shvatio još u ranoj mladosti da je najsigurniji put ka otkrivanju fizioloških zakona, ako kroz eksperimentalni poduhvat, organizam koji se ispituje prolazi ceo, bez krvi, neporemečen. Ž Veliki majstor u eksperimjsntalnim potezima, on je znao da SVOjim rezultatima zainteresuje, ne samo svoju užu okolinu, već i naučnike u drugim ' zemljama. Njegov neobično plodan naučni rad učinio je dđa je njegovo ime odavna prešlo granice naše zemlje i steklo i poštovaoce i sledbenike u svetu, a naročito u Francuskoj. Sa njegovim zaključcima i sa njegovim pogledima na živi svet jedni su 5e slagali a drugi ne, ali su i jedni i drugi uvek u njemu gleđali čoveka od nauke, čoveka koji traži istinu. Niegov naučni rad doneo mu je i priznanja. Redovni profesor fiziologije na Beogradskom univerzitetu, pravi član Srpske akademije nauka, dopisni član Francuske alka-

demije nauka, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i Umjetnosti u Zagrebu, član francuskog Biološkog društva, itd.

Naučni rad Ivana Đaje kustao se kroz tri biološke oblasti. Najpre I!zučava fermente, zatim od početka treće decenije ovog veka izučava promet materije i energije u ŽIVOtu sisara i ptica, izučava tako zvanu fiziologiju hladnoće, da bi zatim

sva Svoja interesovanja Svco nša ohlađeni organizam. Postignuti re= zultati ođavna znače u nekim granama naučnog rađa, o čemu govori i Simpozijum o hipotermi ji koži je održan u Beograđu u okvira NV međunarodnog kongresa za Www nu međicinu i farmacijuU. .

Hlađenje organizma i ohlađeoi organizam njegov SU davnašnji cilj. U prvim istraživanjima on hlađi organizam za stepen-dva i izučava njegove reakcije. Zatim se u njegovoj laboratoriji hladi pacov do na 99 stepena i u takvom stanju izučava. Postepeno se ide na još veće hlađenje: pre rata do na 16 stepe ni, a posle rata i do ispod: nule. Naposletku u njegovoj laboratoriji dolazi i do izučavanja metođa kojim ·će se organizam vratiti u normalno stanje. Plod tih nastojanja nije ostao indiferentan za međdicin sku praksu.

Profesor Đaja umeo je da zainPeresuje mlade ljude za naučna istraživanja. A u njihovom uvođenju u naučni građ, u postavljanju problematike ! primeni eksperimen talne tehnike, on je imao nešto sopstvenoga, tako da smo mi, njegovi đaci, i saradnici, osetili kako nas je neobičnom. lakoćom prenosio iz sveta posmatrača u svet stva ralaca. Odličan pedagog, veliki nas učnik —- ostaće u trajnoj uspomeni kodi svojih učenika. A za njegovim gubitkom zažaliće i svako drugi koji ga je poznavao ili samo jednom slušao njegova izlaganja saj katedre univerziteta.

Dr Stelem Đelineo

Vitamini produžuju mladost

Otkrića u ishrani pomažu usporavanje procesa starenja

Savremena nauka o ishrani, koja se razvila posle otkrića sintetičkih vitamina, ukazuje da starost ne treba više smatrati kao žalosho isključenje iz života. Danas postoje hemiska otkrića koja mnogima daju nađe da to vreme može da bude period alttivnog i produktivnog življenja. Sad nam je poznato da senilnost treba sprečavati pre početka starenja. Starost počinje da nam se prikrada već posle dvadesete godine. Naučnici koji se bave ishranom otkrili su neverovatnu činjecu: mada je istina da smo mi ono što jeđemo, naša hrana — jako na izgled adekvatna — može da znači prerano starenje za mnoge od nas, Međutim, koristeći hem'ska znanja, koja su nam. dostupria, to prerano starenje može se sprečiti. Ključ za to su sintetički vitamimi. Evo nekoliko primera. Jedan industrijalac, iako. dobro hranjem, osetio je da stari i bio je stvarno star pre vremena, pateći od bolova koji su liči na trajno onesposobHavajući neuritis. injekcije B vitamina, tiamina, oslobodile su ga toga i vratile mu snagu. Neku sredovečnu ženu trebalo je da stave u azil zbog stareke izlapelosti, Ne koliko jakih doza jednog drugog B vitamina, niacina, brzo su joj povratili zdravo rasuđivanje. Profesor Medicinske škole znao je šta treba da jeđe i to je jeo; ipak njegove reumatične, upaljene oči pretile su slepikom. Opet je B vitamin, riboflavin, bio taj koji mu je povratio Čak i ti aaljsavršenijoj ishrani vitamini mogu da se nalaze samo u cgraničenoj 'Količini. Urođeni sastav organizma kod nekih ljudi zahtewa mnogo više vitamina nego kod drugih. Kad počnemo da starimo, kođ mmogih od nas potreba za witarmmima raste, jer ne možemo

she pufbitestike hladnog rata. E pa sada, sateM, je SSSR. Izvan sfere lj brobe za vlast i prevlast, om lebdi Mao mesec i pratilac naše male, iwadlive, voljene Zemlje. Kao da je čovek pružio ruku u vasionu. Ali tamo ima beskrajno mnogo &vetova, mnogo više nego narođa Uučlanjenih u OUN. 1 ako čovek želi da stupi u interplanetarnu debatu, moreče svakako da prethodno izgladi suprotnosti na sopstvenoj zvezđi, Ulaženje u tešnje veze sa miverzumon zahteva punu Kkoneeniraciju maučnih, ekonomsikih i moralnih kvaliteta gra đana ove Zemlje. :

_ Dok su osvajanja eronatke i pilota koji pu preletali kontinente i mora nenamemo obogaćavafla arsenal rata, dok su polarni letovi preduzimani iz težnje za strategiskom i ekonomskom prevlašću u arktičkom prostoru, sada možemo bar gajiti nađu da ovaj skok u vasionu neće izazvati takvu surevnjivost i takve pomisli na prevlast. ?}

|

Odista mnn mt še dopada što je ovnj izleteo sa t}š SSSR, Šta to uznemirava mnoge

~

wa.

đa ih upotrebimo i apsorbujemo kako bi trebalo. Jer ishrana koja je pogodna za jednog može da bude nedovoljna za drugog.

Skrivena potreba za vitaminima ipak je vrlo retka za samo jednim on njih, Za vreme dvadđesetogođišnjih ispitivanja dr Tom Pajs i nmje= govi asistenti posmatrali su u području Bermingama, Alabama, pet hiljađe i seđam stotina hronično bolesnih ljudi. Od njih je 895 bilo tako slabo da već godinama nisu radili. Oni nisu imali ni TBC, ni srčana oboljenja, niti ma koje od standardnih hroničnih oboljenja. To je bilo utvrđeno potpunim kti= ničkim i laboratoriskim dijagnozama, Ono na šta su se oni žalili javljalo se sa simptomima probavnih, nervnih i mentalnih smetnji. Bili su potpuno propali fizički i psihički. Već od tridesete gođine bili su stari,

Ono što je svima nedostajalo, Bi la je pogrešna ishrana, kojoj sd nedostajali meki Vitamini. To se otkrilo kađ je jedan simptom za drugim počeo da mestaje posle wpotrebe odgovarajućih vitamina.

Tada su bermingamski medicinski stručnjaci pokušali da potpuno osposobe sva .895 bolesnika. Hranili Bu fh hranom bogatom proteinima, prirodnim vitaminima i mineralima i ogromnim dozama sintetičkih vitamina, Dodavali su sušeni prah pivarskog kvasca i jetreni ekstrakt, da bi im pružili još nepoznate vitamine. | |

To je bio samo pokušaj nove nauke — na izgled nedostižni cilj, da se ovi oslabljeni ljudi rehabilituju. : Al, stručnjaci za ishranu pobedili su. Svi bolesnici vratili su se punom radnom vremenu kao rudarl, brođogradilišni radnici, domaći-

naše savremenike, naročito one preko Okeana? Taj visoki nivo privodnih nauka, fizike i astronautike ? Ji to što ovaj eksperimentalni mesec nosi marku. „made in SSSR“? Pre pola veka, braća Rajt u državi Ohajo odlepila su se od zemlje prvim aparatom sa vijkom,. To je bilo 17 decembra 1905 u SAD. 5 juna 1783 vinuo se prvi aerostrat braće Mongolfje više Anoneja, Bila je to završna tačka vekovnim filozofskim razmatranjima i utopiskim fantazijama o letenju, a desilo se u predvečerje građanske Revolucije mu Francuskoj, Zašto se po logici tog istog đuha prvi let u vasioni ne bi mogao ) iz one veli= ke zemlje koja je prva izvršila socijalistički preobražaj! 4 oktobar 1957 je rođendan praktične astronautike. Razume se da se ovde, nažalost, javljaju i druge asocijacije: jer nebo nije više pozornica teoloških spekulacija ni proviđno-plavi medium astralne poezije. Satelit ne lebdi nad građovima kao nežni de-

'čji crveni balončić filmskog reži-

sera ThRmorisa. Precizna navigacija Prvog Zemljinon sntelita nia svoje taktak-vesti em:tuje pr iemnicima na Zemlji, izaziva tmurne međita-

ce, poljoprivredni radnici. Među njima bio je 41 mlad čovek, prerano ostareli invaliđi koji su sada bili dovoljno snažni za neograničenu vojnu službu, Većina od njih dovedena je na ovu kliniku kao beznađežni Slučajevi. Njihovo Ovdravljenje ohrabrilo je mnoge praktičare; njihova nova snaga Ppotvrđuje da se prerano starenje mo=že sprečiti a mladost produžiti.

Na koji način su velike količine vitamina učinile ovo čudo? Hemija ostaje tajanstvena, mada se? sađa veruje da su ovi vitamini osnovni za zdravu aktivnost svake ćelije u telu. Za jetru, tu čuđesnu laboratoriju koja upravlja celim organizmom, izgleda da je od bitne važnosti đovoljna količina svih vita mina, a naročito B vitamina — ho=s lina,

Dr Čarls Best iz Toronta, jeđan od pronalazača nsulina, radeći sa svojim . asistentima oko 195. dg. hranio Je. opitne životinje hranom koja je oskudevala baš ovim vitaminom. Jetre ovih životinja ispu" nile su se mašću, najopasnijim nleprijateljem koji preti pravilnom bemiskom rađu ovog organe. Rezultat je bilo strašno oštećenje jes tre, a u nekim slučajevima i bubrega. Zatim se pomoću velike količine holina wiklonila mast iz jetre, a ako su date na vreme sprečile su nesreću. |

Ovi uspesi u lečenju pofRtenuli su jedno pitanje: zašto mi svoju svakodnevnu ishranu ne dopunimo velikim količinama vitamina? Pedijatri i lekari redovno prepisuju vitamine da bi bebe i deca bila zdravija nego Što je omladina ranije generacije. Zašto se smatra đa je to nepotrebno odraslim u Rkasnijem životu? i

Uglavnom zato što se veruje u dobro usklađenu ishranu. Mnogi

ljudi, među njima i neki lekari,

D VOŽNJE ZA SATENLITE

cije u nemirnoj svesti vremena. U reke radosti zbog pobede ljudskog genija slivaju se potoci radioaktivnog straha. Nesumnjivo, Ukoliko razum ne uzmogne da obuzda ob krića nauke, ova Ođiseja vasionske nautike urodiće samo novim stra tegiskim bazama sa kojih će Zemlja biti bombarđovana plamenim rake tama smrti. A ljudi za dokruglini stolom ma konilerencijama za razo= ružmje, kako oni izgledaju posmatrani iz visine Zemljinog satelita? Ne sede li kao bog u Kafkinom „Zamku” dok se glas naroda uzalud napreže da prodre do njega!

. Ovaj let Zemljinog satelita može da nam donese ne samo obavleštenja o uslovima koji vlađaju u vasionskim prostranstvima, on bi mogao da postane i velika pouka u novom orijentisanju životnih uslova na našoj Zemlji. Tada bi ova mala planeta postala posestrima onom poznatom golubu Pabla Pikasa. Je li to utopija, prazan sam jedne naivne pacifističke vere? Da li visa na kojoj satelit kruži oko naše Zemlje opravdava alternativu: mir i novi aspekti univerzuma i čovečnosti ili pak telediriqovani potop, atomska smrt ' mrak?

O. Bihaolji-Merin ~

smeju se na rezultate uzimanja \id tamina kao na stvar mašte. Pogle= dajte, kažu oni, stare čudđake koji su živa vatra u osamdesetoj a koji nikad nisu uzeli ni jeđan „jedini sintetički vitamin! Oni zaboravljaju đa su ti ljudi oni srećnici čiji je sastav organizma takav da u potpunosti koriste svoju dobro u. sklađenu ishranu. '

Mašta? Zašto onda poljoprivreds nici sada ređovno dopunjavaju Vitaminima, mineralima i hormonima zastarele obroke živine, svinja i stoke? To čine zato što je to ogromno poboljšalo zdravlje, porast i snagu njihovih domaćih životinja, _ Druga jedna stvar sprečava Tjudo da redovno upotrebljavaju vitamine. Stavlja se primedba da ja ođređena doza vitamina, koja je potrebna, suviše skupa. Ali pomid sHmo na ona 895 prerano ostarela bolesnika i ma hiljade drugih koji su se vratili na posao posle opita sa ishranom kojoj su dodavani vitamini. Cena vitamina za svaku ipodmlađenu „osobu koja je podvrgnuta eksperimentu u Bermingamu, bila je manja od cene jednog pakla cigareta dnevno.

Druga jedna RKorisna stvar za borbu protiv starenja je izvanređan sastav mleka, glavnog izvora proteina. Punomasno mleko, koje je izvrsna hrana, izbegava še u mmogim dijetama zato što sadrži veliki procenat masti. Obrano mleko, mada bogato proteinom, može biti odbačeno kao neukusno. Iznoseći rezultate o oponavku stotine prerano wostareMe dece, dr Spajs govori o svom uspehu sa novim nemasnim mlekom u prahu. Usavršio ga je Daviđ Pečles, tehnolog, i ono se naziva „trenutno mleko” zbog svoje trenutne rastvorljivosti u vodi. Bogato je proteinima, B vitaminimja, RKkalciumom i vrlo je ukusno, | Dr Spajs uči da čovek ne može da živi samo od pilula i popunjava= nje dobro usklađene ishrane vitaminima naravno neće sprečiti sve bolesti. Ali ono će pomoći telu da se bolje bori protivu njih i đa se brže oporavi, jer stvara trajnije jeđinstvo našeg organizma.

Jedan radmik star 56 gođina, otpušten je posle operacije prostate koju su pratile komplikacije sa srcem. Njegovo lečenje: ishrana bogata proteinima kojoj su dođate velike količine vitamina i male doze testosterona. Danas u 69 godini on rađi 8 do 10 časova dnevno na napornom poslu, a izgleđa i oseća sa kao čovek ispod 50 godina. Slični slučajevi se mogu riači u praksi hiljada-lekara.

„Nema leka za starenje”, kaže dr Hari Bendžamen iz Njujorka, · „samo oni koji rano umru, mogu da je izbegnu, ali sada mi možemo da dođamo život našim godinama kao što možemo dodati qodino našim životima”.

Pol de Kruif

g