Књижевне новине
K4O0O S4MOTNICI
Padđa kiša na slubknje, kiša na ljubavi.
Zemljo, gde se završava zlostavljanje Pvog telal
Gde počinje nada onih što se nisu TOdili? Kao namernici, kao slučajnici, u hodu,
Bićemo spomenici koji dozivaju svoj deo ljubav i smrti. o
Pađa kiša po prašini, kiša po snatrenjima. Ljubavi, šta te razdvaja od mog dodira?
Šta vnače oni što su umrli pod slavolukom? Svi gladujemo, umiremo neiskreno i kao
LIČIT4 MESTA
"JA L BIO
rčeb, ” Kako je zviždao struk konoplje u pomrčini
i telo drhtalo i golih stabala, kako š odeća naglo pala sa vašeg ramena dok 'ste sedeli napolju stisnuvši slepoočnice.
Svetlost obasjavaše lobanje u dolini sa obe strane potoka i na bpadini brega, Nežna voda okretala je svoje lice
od dece koja su klečala sa zemljom u ustima ·
Kiša kao zrak prošla je kroz vaše srce kada ste dokučili tajnu onih koji su izostali,
spomenici nosimo svoj deo ljubavi
i smrti : Pada kiša po očima, kiša Do:
Tijubavi, jesmo li iskreno voleli? Da li se pod slavolukom živi kao u srcima?
Kao slavljenici, kao samotnici
ubijamo svoj deo ljubavi i smrti,
CELO SE J4TO
Celo se jato na rub neba prosu
zalutali plamen pod obrve mi
u žuti požar bolesti pretvori mi kosu
ali put septembarskom vetru ne
Sređ trske se mrze olovni ovan u bari bubri trava m vuni ko kafa u more pala gde su noćas svi mostovi na Kolubari
gde je poslednji svirač i njegova svirala
Kao zaklani oblak fakva je ovde. voda gluva i suva u mplićaci se kupa
tragovima.
kola bejahu pred krčmom i vetar je odnosio lišće prema sevemoj strani kuće.
Aleksandar RISTOVIĆ
DALEKO NA4 PUČINI
Ja nisam nikad sam, sa svojom senkom u vodi
Slavko ŠANTIĆ čekam prolazak pepela, u poludeloj vatri i peni ja- nisam nikad sam u vetru što hodi osluškujem svoj dan i san moj rumeni.
Ja sam čekao
vekove đa mi zavole glavu
svrati smrt koja mi često o tabane udara,
zagledan daleko tuđ u visinu plavu
možoe da skrati vreme što mi se okreće put što mi san stvara.
misliš da kroz tamu korača vojska Novgoroda fnmestaje vreme
a to kiša hladnog olova u prozore lupa Kričanje čavki i krv buba u vetru
i deca koja beže kroz prozore
opominju na stravu na iu dragu sestru tu zvezdu udavljenu u mraku mpučinme.
Iz te velike pesme meni je teško izaći al po strani u moći ko divlji vetar slušam igru trenutka i put,moj sve kraći
do cilja providne senke te kušam
Ovu noć koja me rastapa da slušam vetrove koji se vraćaju od moje glave uzalud
i sve me podseća na snove
koji me nose u zvezde te sad stojim lud.
Odsudnost ne čeka rukama doline param
paučime strah od &veta šta je to te žudim
Lujo DANOJLIĆ
LETO
Vemuješ li da si prošao sve bo, đa si popio
Sve što si za trideset godina mogao, da, je okolo voda Kojom je plovilo tvoje ostrvo od leđa što se topio
Dok. se dimio iz tebe život kao iz
U snu si samo bio gde sunce u
Gde je sve nestvarno od leta koje nazireš sa ledenog brega Gledaj, oko tebe predeli hladmi ubitačno ispruženi leže I crveni zidovi od čamovine odasvud vire ispod snega.
Kraj tamnih voda, ispod drveća što je savijeno Odlazim niz visoku prtinu da probudim plamen Iza, daljime, podđ tankom korom neba što je crveno
tople utrobe brođa.
beži otrovna senko od tebe te sam stvaram umoram i crn te sad od nečeg ludim. Laza RADOVANOVIĆ
SELO
Pružilo ruke gradu
i ne osluškuje više svoj glas
zvezde kamemja teže
Da udahnem plamen, neka, potamni moje lice kao kamen.
. ZA JEDNOG BUDUĆEG TOLSTOJA
– Ni a IC a U Nastavak sa 5. strame
— Lako ti je mlati! Zavrmeš mu glavu preKo mwolena i onđa KOlji! — veli om,
IPrvo su ljudi ubijami iz mitra ljeza, a posle se mlalo i Huibijalo grampovima i potiljag. Naređivali su žrtvama da lesnu potrbušge i tamo su ih ubijali...
„„Hitlerovog đaka, Jusufa u hvatili su naši drugovi partizani iz Bihaća. Jedan od njih, Mehmed Mičić, priča:
— Ovaji isti razbojnig. dolazio je Rod mene u Kafanu 8 Krvavim nožem... Meho /dalihdžić, zvani „Strašni“ dolazio „je s ljudskim mozgom na ramenu i tražio je raKiju uz ovo „meze“... Nikita Vivgkovič, ĐaK, poznati frangovac, ma gorzou je poKazivao djevojgKama u jdenoj ruci od sečeno uho, u drugoj odsečeni nos. Dog+u sam bio u zatvoru u „Kuli“ video sam užasnih grozota. Hasan Bajremović je na vratima dočegivao 'uhapšenigKe i odmah ih nožem bo u slabinu... Mnogi su padali mrtvi od udar ca... Debeli poštar Ivam Mažar trpao je ljuđe u Kamione i gazio ih nogama, „Najgoru sam stvar video kad je Miro Matijević, Kafedžija iz Vrhpolja, odseKao jednom seljagu prvo Kaži prst i dao mu W“a ga pojede. Kroz prozor sam video kako je seljak stavio svoj odsečeni prst u usta. Posle mu je odseKao i drugi prst. To je bilo 5 večera, uoči, onog velikog „DpoKolja...“ ,
I groničar dalje, bilježi telegramskim stilom: „Večeras je zliKovac Jusuf streljan. Mala gazna. Naši tragaju za nekim Jusom Mašagićem, Koji je ubio 2.000 ljudi!“
Nakon toga postaju razumljivi, premđa ne i manje strašni momenti Kad mržnja dolazi do osvete nemajući uvijek snage da se zaustavi na granici ljudskog RIBA pra WEvo jednog deta-
a: & „Ustaše“, domobrani i žandar mi stavljeni su pred vojni sud. Suđenju je prisustvovala ogromna masa sveta, sve naš na rod s Korduna Kome su ove ZVE ri Kuće palile, ubijale i ostale zulume činile. Ustaše su osuđe ne na streljanje.Na poliani Kod Krnjaka sleglo se valjda pola
KNJIŽEVNE NOVINE
Rajko ČUKRIĆ
Umiveno do besvesti zaboravlja, ptice
'·Uvređeno pesmama, seljaka sve češće ćuti
Belo selo na padinama danima sebe sanja.
Aleksanđar ĆETKOVIĆ
uu a a O UAOSNEAA ARKA STA YVCAO JRUJSJBACNA Maya rs..." NNENIIEEI
DUŠAN RISTIĆ: CRTEZ
Korduna, Hoće da prisustvuju streljanju Ugstaša.
Dow su lstaše vođene na streljanje, među njih odjednom dolete jedna seljanKa i poče da ih grebe, tuče, vrišteći neprewindo. Jedva je partizani odvojiše. A wađ je plotun odjeknuo, oma, se opet zaletela među telesa i počela po Krvi da skače.
— Oh, Oh! — ječala je stara seljanka, sva znojava, sva Krva va. Doznali smo da su joj usta-, še sve sinove pokKlale.
Kad su je partizani odvodili, njeno je lice bilo smireno“,
Zaista, Kakva je besprimjerna samodisciplina i visoka etička svijest bila potrebna da se borba protiv zločina ođrži Usprkos tome, što su mnogi borci imali sasvim ličme račume s poledinim neprijateljima, „što inače u borbi dviju vojski nije slučaj. O pojedincima Kod kojih su se prirodno morale odvijati složene unutrašnje borbe kad su do lazili u prilige da naplaćuju ra čune možemo i sami razmišljati na temelju isgustva o psihološKoi agciji i reagciji, | zato, je to veće divljenje za»snagu, jed
V
nog pokreta i, jedne ideje Koja je Uusbjela osvetoljubivost suzbiti i sačuvati gotovo asKetskKi čist lig: pravog marodnog borca, moji se mije borio za goli opstanak, nego za ostvarenje ıdeala nacionalnog i lasmnog „oslobođenja. Rigoroznost toga čuvanja ljudSKOg wostojanstva nije prezala ni pred najtežim kaznama wojima su bili Kažnjavani inače dobri borci, partizani, zbog meke rađe ili Kagkvog drugog čina nedostojnog partizanske etike. „Negi partizan, Margo Rondović, ubio je i opljačkao „jednog bogatog muslimana. Naš ga sud osudio na smrt. Posle je streljan, Njegov sin, tagođer Ppartizan, doveden ie u womandu, Da je izjavu: Vraćam što je moj otac oteo, a sem toga sav mal, i stoku i Žito, poklaniam četi!“ No, o tome imamo i literarno transponiranih potresnih svjedočanstava utKanih organski u tkivo većih proznih cjelina, o Kojima bi valjalo u ovim danima evoxacije prošlosti pisati sistematski je i tako stvoriti temeli za đefimi 'tivnijii obračun i ocjenu u budućnosti. Vlatko PAVLETIĆ
i
-yV RSKO DREDOŽECE :
41045)
UO OCT",
BEOGRAD, ROLARČEVA 1/1I, POŠT. FAH 903 ZIRO RACUN 101-11 /1-287
PREPORUČUJE SLEDEĆA IZDANJA:
»PRIVREDNI ADRESAR FNRJ« . NAJNOVIJE IZDANJE NA PET JEZIKA, SA ADRESAMA SVIH JUGOSLOVENSKIH PREDUZEĆA »PRIVREDNO-TURISTIČKI VODIČ JUGOSLAVIJE« · NA ENGLESKOM, FRANCUSKOM I NEMAČKOM JBZIKU | i
»VODIČ KROZ BEOGRAD« PRIVREDA I TURIZAM, NA NAŠEM I STRANIM JEZICIMA |
»KATALOG PROIZVODA ZA DOMAĆINSTVO I UREĐENJE STANA« ·
PREGLED ASORTIMANA T KWKONOMSKO-TEHHNIČKE KARAKTERISTIKE JUGOSLOVENSKIH PROIZVODA
»ISTORIJSKI KONGRES RADNIČKIH SAVETA« ;
OBILAN MATERIJAL O POSTANKU TI RADU ORGANA SAMOUPRAVLJANJA U PREDUZEĆIMA
»15 GODINA JUGOSLOVENSKE PRIVREDE«
REPREZENTATIVNO JUBILARNO IZDANJE NA NAŠEM I VIŠE STRANIH JEZIKA, KOŽNI POVEZ (U PRETPLA'I)
»ADRESAR INOSTRANIH FIRMI«
OBUHVATA OKO 100 ZEMALJA SA TAČNIM ADRESAMA I PODACIMA O DELATNOSTI TAMOŠNJIH FIRMI (U PRETPLATI)
KAO I RAZNE ZBIRKE PROPISA, STRUČNE PRI-
RUČNIKE I DRUGE PUBLIKACIJE POTREBNE ZA
USPESNO POSLOVANJE I USAVRŠAVANJE KADROVA.
IZDAVAČKO-.-ŠSTAMPARSKO PREDUZEĆE, CO SAVEZA GLUVIH JUGOSLAVIJE
BELETRISTIKA
JUGOSLOVENSKI ROMANI, SAVREMENI
VENSKI PISCI
JUGOSLO-
KOSMOS, SVE,TSKA SAVREMENA KNJIŽEVNOST FILMOVANI ROMANI, PO KOJIMA SU SNIMLJENI PO-
ZNATI FILMOVI
ISTORIJSKI ROMANI, IZ NAŠE PROSLOSTI
ZABAVNA BIBLIOTEKA, ZA MLADE, 1 STARE
DŽEPNA IZDANJA ORBIS, POZNATI SVETSKI PISCI
ZELENA” BIBLIOTEKA, ODABRANI KRIMINALNI RO-
MANI DEČJA KNJIŽEVNOST
ZLATNA BIBLIOTEKA, ROMANI ZA DECU
ESEJISTIKA
STUDIJE I OGLEDI, IZ NASE I SVETSKE KNJIŽEV-
NOSTI
FILOSOFSKA BIBUTOTEKA KARIJATIDE LJUDSKE, MISLI
SURDOLOSŠSKA IZDANJA UDŽBENICI ZA GLUVU DECU POPULARNA IZDANJA ZA GLUVE
STRUČNE PUBLIKACIJE ZA SURDOPEDAGOGE
Direkcija, Narodnog fronta 76, telefon 21-511
Redakcija, telefon 26-425 Komercijalno, telefon 20-709 Grafički servis, telefon 20-709 Knjigovodstvo, telefon 26-425
Štamparija, Gavrila Principa 37, telefon 25-26b
lini