Књижевне новине

JI

TE teokie urieknosti preužimšino ~

svoje važne osnove, naime. „bez sn:

. lj _ . 7. 0 | ee e 9 / . # · u bi || i: i ČOVEKOVO bivstVovahje u kultu ~sagledati. Ufietrosth ha jagled Vodi (art Procešs) ižet u ćelini, i0 će f#6- | ioga pfoišliče potreba yazgrani- ČRSTITKA | | ri (In-der-Kultur-šein) otvara od sVo,i tisafrljeni egžiš O Mn ći, ka6 izvor, kao hastajanje i kac ROOM i :: žadi POO ae a | problema koji se tliču uzajamn.h · uprkos tome ona e gibi ražloš ž4 | dGeldvafije umetiošti, pfoceš poštih- ke odsečne đefdarkadione linije, || MrsxFRVBSRRH+ = i+Blagdcisk | Ca DMI 8dBG8a Bojed:Bih %Kulturhih alive Bostojahije, i šavreRneni ČOVEM e ~ iran sd sOcioioške iačke gledišla, TO Već rađi fieophodnog isudcahja taz- || OE Mirar ? He 210 ra Prodaju OB nosti, na pt. nauke prema filozofi- ·samico da iraži ufrneihoši, Već cd Hje je ispitivatije Soći:alrh lUsloVa u- like koja Postoji izrneđi. sociološkog ||| Opa lb e ZBRHBN LOOP RA CeItIA, O BOBP ji, umetnosti prema liehnici, pro- očekuje #elaksaciju i hBkfiadu ZE ~ mnetničlog sivaanjia, kao i „SOci- i drugih gled šta, iz čega se zatim || Ul OR Bih dng HLEB io OM. LUJ bleme određivanja specifčne pširo- dhe Vrednesli koje šu mid odiželi jalme akcije“ ufnetdičkog dela, dć- rhogu razumeti i prave mogućnosti, || E 58 1H va olbiD UI BB eb ala Đ6tdb de &vake od lih aktivnosti, zatii tehnika i podela fada, pa ČBH i taž< lovahja inetrosli na bubliku, Me- čćiljevi i grahice samog Socidloškcg BBRHER, biol Us UB. 6 midija ROB je odnosa SVakoP a brena poje jašhjenje pda fi je postao ćutim, sGćidlošha tačka gledišta 3 broučavahja. . M ia EaSbAI e dini Bi 3 đinifa kuliurnim oblastiha, Rac i „ypečoblemnai'čah. Geli taj bPGGeS ifid ~ Proučavafiju umethosti «se ili Pot :; -6g sadthodnos GefiBis | HB i: riTr NI Hrema oelokuphoj ob.eHivnoj kul: · značajne preipostavke 1 dalekosež- · cenjuje 12 ubeđenja da Se na taj aaa na eta dleđičkomi || Mnoštvo gledalaca uputilo je veje obojene turi, iz čega mogu proisteći najrez- ne pslediće, pa še može BFGučaVali | načini Hičta b to ne fhože šažhati 0. Mdllen:H He rHožeMo FdžaBmaii ni || čestitke televiziji. Ne OE O. (0. IVO ličitije posled ce, kao što su „nela- i “iše fdžjičitih pravaca i GH niože · pravoj prifodi ijdiihosšti, ili sć TRI istBrijsiće poetike ufheffosti, ni 6d= || aotima, a televiziji, koja za njih postoji kaG Bodnost od kultuže“ (Unbehagen čh bi i predmiet 80ć 6loši68 DGiča~ | pretezano naglašaVa, te uzima KAO ~ Bose umetHosti pferia dFur'fn ću- || edno jedinstveno biće. TEC O EOKNaMI đeF Kultur) zbog rietnogućhiosti čiBi= vafija koje treba da pokaže falti= Đrefiđba Pm sve rpše Znap'e n U- hevnim aletivhošliPha i ičhdelhoj Niko se hije sekio da uputi čestitanija lelBeVi“ Teulifahja stalno i' snažno #aeskiće o stanje Spa tiphethosti i dtu-:: | metnosti ” NJ Ta BOOIOOEia kulturi, je} beš toga fič, fn6ždito zijBkoj kfitići, | J objektivne kulture, mnogi duševii tva u GdaBašnjoj šituačiji. rovi, Te}ho tako s mledište sociolnejinc o i BeBtlerh (rhRetHičk'h Šš, n | :z - ij6g5 ; Kebhikib kao i 2 otuđenja, Đrediiet 8G6iclegije ifhelnošti | imetnosšli | „često nejasho ocFtava UMM PML UL oil i lie bee Ni!e Hil ra 0 BORO. NOS GE OU j khađa na pr. kultura od svrhe posta- micže biti o6dFeđefi (sa J. H. Bir- prema istoriji umethosti, #jiloso- ]TEGnOSd. + OG1O JE. HirhiBjh 'Ži= | • NI, dale. o REGE BUT n RO TUT DT. POO : ON : O aiayBna si ae cat PORN Šaci az iz -· tako džibdFefidičahom Rkuliurnorh Ži- u današnjih televizijskih rubrika u hašoj štampi je samo sviha i sl. ali dšn6Vnije 6d liieti=omi} Rac „Udfieifičli ptodes" fiji iinetnosti i estelići, pa iz votu, kao što je oriBj ii khorie mi || Stajale vešti iz sporia ili iz mode, Za poslednjih svih tiH B taBja je b italije DHS Mivimo, bitan hjeh uhpitrašnji Slil- || gwodihu daha čitaoci šu se već navikli da na od= pojedinih Ruliurn'h aktivnosti prš= B8kG-forrslni razvoi koji Se riocra odani mestima ijutro provere svoje utiske ma društvu, problem društe'nog žhati da bi še uivrd'le ptave Fela- || olsinoćnjemi progra koji su gledali u svojimi karaktera lruiure, koj možemo ce uraetničkih oblika ptefna 50=> || sQbama. Poznajem dosta čitalaca „Sborta i sve= tretifati i filosofiji kultute, ali ta- cijšlnoj Goli, izgleda da bež bo || Š. koji kađa uzmu taj list u ruke, najpte potra= kođe; i i Ssoćiologiji kulture, Kao žhdavanja tedfiie i istofije umetnosfi || ža briljaiifne televizijse opaske „MiRspePimerBodfučje sdciolog iG kulture Tteba opet nefisa ozbilinhocg Sidčavahja Til lj ·tehog gledaoca“. Žika PĐogdanović u „NINU“; shvati i šociolodiju Hrneihosti, O BB socialB'm mise'h amemmošti M Piafhko Belai u „TBULMGORAMIJĆ“, televigijsii kojoj je ovde reč, donšte. Šta, darie, GifsVdava i 566- || Jev:fičari „POLITIKE i „EORBB“, „MTJADOB PI“ Predmet Soclologije umeinosti je cifirira gofićinšin medišle u ptčd> || i ,VIJESNIKA“ za pošlednih godinu dana izgodnos umetnosti prema društvu ili čaVanju umetnosti? radlili su fižionomije svojih rubrika, užimivši socijalha funkeija umetngsti, Da bi Tako ihteFpFetać'ju ijffietnosti oG= || bidnirske korake na stvaranju ielevizijske kriše razurnela ova odredba ireba že- bičho prepuštamo filosofima, psiho- || tik. | | | .Či šta znače ižtazi „drišlvo“ć, „iUrme- ložima, istoričarima i Hkritičarima || \Znam da je Veca teško praviti televižijski lost“ i „soci alna funkcija“, Iz op- umetnosti, jer nam s dobrim razlo- proXiram. Aji takođe žHam da je pohskad veoma šte sociologije, koja mora biti baza gofh njeni koreni i njen značaj iz- teško i pratili ga Itavi jediia godiiu. socidlogije umuehlnosti, „pFeuzimamno gledaju facionalno gneslvVatljivVi i Ako hi zbog čega drugog, onda samo žbog opštu odžedbu društva kao škupa embiriisk' neistraživi, ipak je ne- tošat potrebno je i televizijskoj kritici čestitati svih odnosa među liudima, kao i sumnjivo mogućno tretirati umiethosšt na naporu di bude strpljiva. grupišanja kojš iz {ih odhoša proi- kao socijalni fenomen, kao oblik i | stiču : ikivo organ zžadija i Sttuktu- „društvene svesti“ i kao deo dru- LAAANJAAK INA PR | ra koje čihe društvene laše, aSoz štvene kulture. U ištifii, SOCiOIGŠKO NOVOGODIŠNJA NOĆ i cijacije, institucije, grupe Bo OE Eroučavahje urnetnoBlij ae i O | a i razvija'u st u uzajamnomi delova naučno prdičaVaHie Hilb hok Duvued= \ 1. ; ša Hira" diiBaHka nju. 8v ti društveni odhdsi i obli= meta, pretpostavlja odluku za racio =: SO Po SR a ljudi dočekalo ci su rezultati istotijskh zbivahja nalnost, verovanje i živob BfoŽet || ožokiviti Bato?ai „dpuhšiji Hp doček, Od oHiHh koja u krajnjoj liniji, zavise od ic= racč'onalnošću (A. Hauser), „odvaž- koje s4ng bdghBVali S ·- :j ?ničkih pfo zvodnih snaga, ali Su i nost“ da se oblasti irhetnošti Pri- 1 - O LJARN a a a OP KIM NEM same fe Bnage rezultat ČoVekoVe stupi sredstvima jedne poseb-e i „Navikhuti da ih lelevižija Vodi kEOE, BVe Ha šivaralačke altcije razjaštien”e nauke (M. Mierenđorf == H. 'Tnai). || čajne događaja, gledaoci su š6 piedšli i u HOVOpravih pokretačkih prificipa ljud= Bistematško objašfijenje Ssoć jalte || SO iŠBjO n, Boči IHRROGHU VOGEOVUJ OMZČĆI PEA MU ske istorje Sgetiolog:'jia, ibak, #jije furikcije umetnosti, kao i njeno u- See. TEBI ela su iž jedhe godiHe u deugu, , dužhia di d5, Preouštajući ih Eaoc vršćenie i celinu društva, predstav- | Eee IDE aan = pčonighili su godinu ne posehnp file #MnanfeWoj antFopoć ln dpžn6st soctoloeo. jc> bi inmče ||, mičući sb iz 8 OH, BG tiapuštajući Sobii. Bitan „logiji i filosofiji 15torije. učenje o društvu ostalo bez „jedne . Za miiogB porodice ia ulicafna ie hoći.higu <a

|: postojali lampichi, ni GRićehe jelke, ri praktdice;rtež

"hi žVezda! Jeli su Voje fiov6godišfije Bol:le Be

| Skidajući oči Sa kvadrata BiHkla. Na dihti fihčim ža mnoge 6d ijih fatovi, Pfakete i dbištva, bili sii samo dafimiljiVa štofija koja dolai bre tieke žabavne eihišije.

Pnanja Rkainje#. i aitiijed 8t6dstva drištvene jitegraciieć, | Po Gostheov6i reči, ljuđe ažiedinjilui niihava fi (aahL:M alt ih SiaM'hjiiju rasboložehja koja bre švega u-

jednii dbšlu odtedbi iretnosti, kaG sapec:fičhe i bibia ljudske izražajne i korauhkativhe aRtivfiošti, Čiju suštini Objašfijava estetika ji fi= 16sofijs ufnetnosti, ali čiju Sdcijaliu

elotvorhHGsi jsd'tuie sdticlog::B U= melnost 8tvafa: ta reč đob'in d5has, Deca Već odavho, dobijaju pakete sa bombdORO opad! iž ove „BBeljBla u potovno izmenienim boolnositna nama i čoholadohi. Ti paketi se pžave sda PBUČ- i! He aeldtv6ffiosti“ ! užBetBogti Đrci- umetnižkog stvaranja i komuhjeitn= nom tačfnioyća; u fHijima, pretha cefi Koja se pla= a stiče i smisao erBina flifiei'B“ hja, novu sfiagu:; ća; postoji sVe Što je potlrebto' di bi se jedfić

wu dnantom lomtekstu ošipleadnn ie

- ; Peema eine, B8GeioldBi'h iarrfiho= da se ne radi o matematičkoj ili

dete O a Kada se odvije Šišketavi desti ostaje u 6blasti 6nog Što Se i 5dš

lofah đevojčice i dečaci prdhađu bofibone koje inače jedu Sšvakoga dana: n

mehaničkoi futheiji, već o prek cijalnoj čifijenići iifietnosfi eiHbi= tt avaboBa GHBd. Ol tičnoji iskhustvenoj #činjenici de rijski ffićže ijtVeFditi i „Sprad'ofšld6o . Ako ste ISN celofan sa novogodišnjeg pa lovanja umdthosti ha društvo, wPhisčiti M“PAG6 se, MBPPBWNHHO, fići 186i- keta za odFasle, šš televižijskog programa i?fnB= i

đu dva zhiačajfia dina =- 6ilefili ste on što iri8Be

kao što | semo umoetničita StvaFahie bljudie suština umetfestl, · fieni i | to ir | može funhe'onalno zavisiti od odre- racionalni izvori, njena estetička svakog dana Bledate na svojim ielevizorima; : đenog društvenog okvira. vrevinost, nizni stilslro-"'storiisi fieisćtpni, xduboviti duh Aniona Martija u :

kvaWžeti 5, cdrosi fišem mzešhološii bezbroj varižacija. ZHačaj i Gibli fnetafisički smisao: i sve 16 dOBlaje fežervisano bilo za fiaučRi6 isfifivahije! a nmePog drugog (he=šd'ološlom gledišta, bilo za iogdfsjhii jfHievfPetaciu Moja čak fh6% GdisfBi 6d fbpa da kategorii81fi0 Gdredi Bih ijfmetnosti. Svest o efBpihžijji ScGciolečkopg mroučavamia up6tnnsti jfdta fah biti prisutna i SVePlromi ištFaž vmčiom noduhvsfu, i fh sVedt fi Pemeti s5m istrašiua iri RAM ledi 14 inemnmn nam adiene ćiljeve i Čik Pf6ž6 mačiti prekoraenje {ih wWsWR%iRB, lrol'ba jefpnživs RHRFij3š+R, i fikigA mraRiočnionbin ictih femoffefha, Đa Čak i nnomeranje darh „Mioddefilća | uietničieh" ii Hoviu šVeilost. /

Milan Dafnnjanović

Iz ovih opštih odredbi „društva“, „umetnosti“ i pojma „soc:jalna funkelja“ možefio fdžabrali pravi piedfnet Soć'oloBije uUfnelhosti kao jedfie fjosebne discipil he, čija sistema fika dosad ni'e izvedeha. Kao što se opšta Bočiologija, razv ja i hapređuje hdfočito u Vrepie drušiven h ktiza (i BioBd nažvana Krišenvwissenšdhafij, tako se išto Đ6že Smiaihati da še i sdćioloBija drnetnosti hafočito rHžVila i Vezi Ba krizom YYioderhe iMietfdsti, koja opet proishče iz Ghe odhiovnije društveno-isl0fijške i kilturne Ryiže, što karaktef#iše fjašii epohu. Po vrlo dpravdafiBoffi m'k1ispjii ii našemi stđleću do18ži do divergiranja osećahja i razu-

· ffiB, imefhosli i nauke, pa se više fil Bovežanost umetnosti s DAR fiošću društvenih pojava ne može

KOLIKO KOŠTA UMETNOST?

JEDNA televiiijska efhisija, košta mnogo više od jedhe slike, ili jedne pesme. Da bi se ona ostvarila potrebnd' je angažovati mnogo ljudi, i svi ti ljudi morajit biti plaćeni. Pošto se emisije odvijaju nepfekidno, 6d ranog popodneva do kasne večeri, cilre kojim se program plaća penju se do vrtoglavo, neslivalljivih visina. To je ra zumljivo — i hilto nije ioliko lud i toliko sithi-

av da gleda u svaki dinar koji se potroši na

_ televiziju. \

Ovo što ću sada da ispričam nema na prvi pogled veze sa hlevisijom, Ali ipak dobf6 je da se žha! |

._ U Beogradi SO tnhogo mladih slikafa. Ne zham kako je u drugim gradovima, ali 6vi raladi slikaži iz Bedigrada nefiaju baš sjajhe ateljee; ponekad, ohi {EPO nemaju atelje, Već Blikaji i svojim raahim sobama, boreći se sa Pedahitetijom gaždafja, Ba hladnoćomi i fnalim. j prostorom. U mnoga slučajeva, ti mmlađi slikati prestaju čak i da šlikiiju, Izgleda prilično fieveFo vatn6o, ali i slikarije je ža hijih liksuzž, Boje RoB-

VHOITI MIR — TRKOVINA ČOVBMKOVH STVARALAČKI?: AKMGIJE

kada jo Rod njega bila čuvena bečka opčiska pevačića, poreklom mađarska

leo da iktade.. a žehi, Šta je Ba njom, žaF naš ne treba kašniti ako fidšfno Ukidle baž jedhog šač=

žena, lepa slika, lepa Mnjiga, io je moj život, to su moje radosti, to Je 'radosb i smisao svakog kultarnoš

svakom od jih ima i jegovin | dimpešti istoga dana svojeručnih odpaski Uzeo je oHda

neke knjige od oka i pročitao mi

i | ; ji i i ćaj čoveka .. :“ marifnog čovek, Molim Vaš, pog= tju Fah886, Blatna keViaiu PihBRB Bala Mahb o dbe koje su, sa izuže~ Jevrejka — N.. |. si | Ok BgabeBjBOS, ČOVEEB:: : M eOH i a s Hi Vadj BHgB ju mhogo, platna koštaju finogo, ćelke koštaju

iko bdpe i dve opaske, bilo ma- 1, posle, pola u šali, pola ožbilj- ~ Xi je bila neobično šarmantinp, ljubite bi brz0 riku, inače ću, ud. || mnogo. Zato oni presta,lu da upotrebljavaju ulje nje više sve vrlo oštre i negativ- ho, završio je rečima — koje sam visoka, adrava i duhovita šena, gde | prkos ovim dužhim dobgifimia, Uučis kao izfažajno Sredstvo \i počihju da se bave BP-

drugih god bi se pojavila, Ha Bseeni ih u privatnom životu, ispilnila bi čitav brostor svojom ličnošću. Dučić je imao očigledno izuzelne naklonosti prema hjoj, a, ggdilo mu j& da Bovori o Svojim dragim temama i pred fiovinarima, makar io bio i počettik, kao što sam u to vreme ja bio. Svoje „slovo“ 6 lepoj žeti,

niti fešto neoBprostiVo lepo = ja pFfed S8Vedocima“ \

Kac na hekoj Bćeni „KWneš“ pešs hika Pptelete6 je cčima 6kG Bebe, kao da se Pita šta da uradi sBrhn ušhićei. ZBrabić je sa Bvodga ad BOB Bold pfFVu 6d svojih bibio« filskih #elkoBti, mislim da je bic Heređija ili Bodleć, jiltoričenu uu lanifii kožu sa hekom jedva pri rfietnom Oorhamehtikom ha Hrba= tu, p#ižio je graćiozno irneinici i poljubio joj obe ruke, Dižeći ih sa Obe BVoje slišli su pred bogato sefVifBan sto i ffPpezafiji, ša fiji+ gom ha ukrštenim rukami, kao da idu na Venčanje, pa if je 8veštehik Blavib preVez breko ruku =-„S1mbol Večne hRefaskidivosti“,

Siniša Paunović

težomi. Jet še drtati fnoXe čak i i; krevetu, čak i ako je soba hladna, Kala 8e pojave na izložba mia, kritika o njima biše ha6 o,talentovanim utiet nićima koji su ćriež izabrali za domen svoga istraživanja. Međutim oni crtaju i2 sasvim driugih fažloga hHepoznatih K#itici, ; „Citao sam da heke emiiije nB televižiji doc stižu cene, čije cifre imaj\t bo šest mula, ČiiBo Sam akođe, da se televizija često žali na nedoštatak hovća, \ | 2

Žate kada to sledeći put ušihi, neka pre toga Dofnisli na mlađe ljude koji 8voju umetnošt brave sa mnogo manje novaea, Ne treba pPreterivati, ali među tim mladim slikarima, Vef0Vatno ima i mnogo talentovan.ijih umeinika od onih koji prave programe ha 3eleviziji, !

„A svako ima prava da stvara svoju umet= nost, zar ne? e |

a mnogo Pula slušao i o. ab bibliofila, ali sarh uvek bio uveren da DOBBVIIBJA Dučića: „Le“ pu ženu, lepu sliku i lepu knjigu nikad nije Freh ukrasti, i kad bih ja bio neka Vrhovna vlast na zemlji, osudio bih teškom kaznom svakoga čoveka za ie stvari: akho je btešao pedđesetu godinu (Dučić je l je „Slov | Vflo rano pošedeo i rano počeo da slici i knjizi Dučić je u tom tohu koristi razne S BROOER DFOP ia govorio možda ORO RUNROW Ki i de j a ije li} oređahe, da se ta seđoća ne bi mogla Jače ne — hov:nara i ep KnjiževOUR i Otvorena bar po pfimetiti, pa mu je teško )'10 :d- nog sabrata. Govorio je naižme= DO Orada i s druge strane, i prediti doba života i tada i kasnije) nično na nekoliko jezika, tajćešće 06 _ SOBE a sta:Bla je po jed- a nije uštedeo bar pet, od8to ondHa i najtečnije na ižančuskomi, ali bi gotovo i BA UVA ka. Među lim što je u živolu zaradio, i. drugo: ovde ohde ubacio ponešto čak i na na specijalna O OV liko njeBo- ko bar jednom nije žaželeo da U- | mađarskom i srpskor, Umetnicu knjigama b:l0) Je (a roze koje je krađe neku lepu ženu, Sliku: Ni je i io očigledno jako zahosild i ona i POPNE EO d oprav- knjigu... Ja priznajem da Bam, 1- je u jednom trenuiku, iskteno odu“ oh, videlo se, nemilosrdno POP takvi ševljena, uzv knula: „Zar treba ka-

: e 'Hlom mao više takvih grehova, i toga se i ; ljao | igspravljao. Jednom prl kor neću - odreći. dok sam ŽiV... lepa zniti samo čoveka ako nije pože~

ne po pišca, svejedno bio on naš ili strani. d Imao sam prilike da istu fa hjegovu biblioteku v.dim nekoliko puta i u inostranstvu, da li pre ili posle ovoga u Beogradu više se ne sećam, ali znam da je Dučić Ba id iorh strašću svakog puta Bovorid najviše o knjizi i to baš o potrebi rijene bolje opreme ne samo by nas nego i u svetu. Samo ovde

· Momo Kapoh

bio sam u poseti kod njega u Bu- |

KNJIŽBVNE NOVINE \

7

“. ·