СРЂ

— 966 —

ture koje, su seu posledne vrijeme pojavile, bile su sve slabe vrijeđnosti. Tako kriig'a Ž. Simića, tako ona Đ. Šnrmina, tako ona speeijalna o dubrovačkoj kriiževnosti XVI vijeka od M. Medini, tako najposlije i ova Grcićeva. * * * Drugovi pok. Milana Bugarinovića, slovoslagača u Sarajevu, izdali su poziv na pretplatu na jednu riegovu zbirku narodnih ženskih pjesama pod imenom Sarajke. Bugarinović je sabrao veliku množinu narodnih pjesama, pripovijedaka, zagonetaka, poslovica. Samijeh pjesama zabiležio je preko 100.000 stihova. * * * U „Slovenskoj Misli" (br. 62 i 63) izišao je u podlisku kratak 81anak I. F. Ivaniševića Kniževni listovi na Cetinu i tadovi hniževnih rađnika u nima, u kojem se sumarnim pogledom prelaze svi kriiževni listovi crnogorski koji su od 1870. na ovamo izlazili. Tu se najprije govori o „Crnogorci" koja je 1870. izlazila pod uredništvom Sima Popovića; zatim o drugoj „Crnogorci" koja je izlazila 1884. i 1885. pod uredništvom Jovana Pavlovića (pisac nalazi da je ona „nosila na sebi vrlo malo znakova crnogorskog tipa" i da su na rioj najviše radili „izvarici"), o „Zeti" iz god. 1885. pod uredništvom F. Kovačevića; o „Novoj Zeti" iz 1889. (urednik L. Tomanović), za koju pisac veli da je „donijela malo više radova o Crnoj Gori i od Crnogoraca nego su toga donosili prvi kriiževni listovi" (piščeve su simpatije ipak više za „Crnogorku" Pavlovićevu o kojoj kaže da je „jedrija, vedrija, snažnija, bistrija i jača, a osobito u jeziku"); zatim, o „Luči" iz 1895—1900. (uređivao kriiževni odbor, docnije L. Perović) čiju prvu godinu pisac pretpostavla drugima; i na posletku o „Kriiževnom Listu" koji je, kao što je poznato, počeo 1901. a prije kratkoga vremena prestao. Govoreći o ovim listovima, pisac pomirie mnoge ne samo najvažnije članke i priloge i riihove auktore. Ovakvi pregledi su u mnogom pogledu korisni. * * * Poznata komedija Milovana Glišića „Podvala" prevedena je na riemački pod naslovom Ein Geniestreich. Friedrich Krauss, poznati prevodilac „Pučine" B. Nušića, preveo je i ovo Glišićevo djelo, i prijevodu dodao kratku biografsku i kriiževnu crtu o piscu „Podvale". Prelazeći ovlaš sve glavnije pripovijetke i komedije G-lišićeve, Krauss nalazi da Glišić „časno, vijerno i savjesno" slika seoski život, da je „pravi, istiniti pjesnik", da ima „srećan dar posmatraria cijeloga čovječijega života i sposobnost da primjene utiske izloži u prirodnom i neusilenom obliku", itd. Pored ovih tačnih i umjesnih riječi o Glišiću, Krauss je dodao i riekoliko riječi o kritici srpskoj i hrvatskoj, koje se ne odlikuju ni tačnošću ni umjesnošću. Govoreći o kritici, Krauss kao da ima pred očima izvjesnoga kritičara kojemu hoće da kaže opore stvari ma i nemao povoda tome, i upotreblava ton i izraze koji se ne bi imali upotreblavati u objektivnoj kritici i otmenoj kriiževnosti. — Prijevod „Podvale" je dobar i tačan. UMJETNOST. Najnovija slika gosp. M. Murata. Naš prijatel akademski slikar gosp. Marko Murat dovršio je svoju najnoviju sliku Proleće. Slika je iz niza