СРЂ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

425

kulaneum počne otkopavati prilozima pojedinih država. Italija je taj prijedlog otklonila, ali će zato italijanski ministar prosvjcte Rava predložiti talijanskom parlamentu zakon za to iskopavanje, ali oe se možebit prije nastojati da se nastave po malo radnje prinosima pojedinaca. Herkulaneum, Stabiae i I'ompeji, to su tri grada, koja je Vezuv zakopao erupcijom od 70. godine po Hristu. Pompeji je dosta otkriven, ali s Herkulaneumom nije tako. Ovaj grad, koji su Grci zvali Herakleia, nosi svoje ime od Ilerkulova štovanja i po priči pripisuje se samome Herkulu začetak ovog grada. U njemu su nastavali Oski, Etrusci i Samnićani, dok nije postao rimskim. S njegova zdrava smještaja na visu između dvije rječice na morskoj obali Rimljani sagradiše ovdje nekoliko vila. Ime se grada sačuva i kad ga 79. g. po H. lava pokri i uništi Siromašne porodice se kasnije ovdje nastaniše, ali erupcija od 4У2. godine uništi ih i preinači sasvim oblik one obale. Druge erupcije podigošo vulkanskiin izmetinama poviše grada tle do 12 i do 30 m. I u toj dubini nalaze se sada njegovi ostanci ispod mjesta Resina i Portici, između Napulja i Vezuva. Grad se otkrio 1719. god stoga što je knez d' Elboeuf imao graditi nakapnicu (gustijcrnu) za ljetnikovac u Portici i dubeći je dodu do dubine od 27 m t. j. do tla starinskog teatra, gdje nađošo nekoliko manje ili više dobro sačuvanih kipova. Zatim se nije kopalo ništa do 1737. god., ltad kralj Napuljski Karlo III. naredi da so radnje nastave. Ali dobra uspjeha ne mogaše biti, jeđno s nevještih ruku a drugo što se bijaše odveć utvrdila uaslaga od Vezuva, napokon što jc bilo pog'ibeljno za kuće u Portićima i Rezini kopati ispod njih i trebalo je o-

sobita opreza. Godine 1750. iskopan je kroz hridi dug i uzak hodnik do u teatar na mjestu, koje je u dubini od 21 m pod pločama jedne ulice. Godine 175'>. bi utemeljena Herkulanska Akademija za ispitivanjo pronađenih starina i pod njenom upravotn objelodanjeno je (1757) devet knjiga hcrkulanskih siikarija (Pitture d' Ercolano), ^koje uzbudiše veliko zanimanje učenog' svijeta a tako su i djela \\ T inckelmannova (1702-1) o tim iskopinama. Nu za 50 godina kopalo se bez sustava i slabo. Ali za franceske vlade .losipa Na]>olcona i Joakima Marata (1806-18)5) iskopine su se činile pospješnije. Za Burbonaca 1828. opet se poče raditi. Ali ono što bi se iskopalo iznova bi se zasulo. Opet su bile započete 1868. god iskopine, ali je radnja malo napredovala. Herkulaneum je još pokriven lavoin. Novije iskopine su 13 m ispod površine, te se mogu posjetiti kao i neke starije. Tako se otkrio teatar, za 3000 gledalaca, dio fora sa stupovljem, jedno svodovlje (palestra) slično Eumacliiji u Pompeji, pet hramova i nekropola i velika vila gdje se kao stranom i na drugim mjestima našlo mnogo tučanih kipova i umotvorina i ono tri hiljade glasovitih papirskih zamotaka, bista, slika na stijeni, natpisa i pokućstva i kućnog oruđa svake vrste što sađa rese napuljski muzej. O tučanim i mramornim umjetninama Herkulanskim inože se kazati da su đivne. Kvadriga, koja je sva u komadima, ili kržinama iskopana, umjetnina naj prvog reda, i stala mnogo godina u spremištu, bila je u posljednje doba sastavljena od učenog arheologa. Za iskopavanje Herkulaneuma trebalo je probijati zidove i dizati i dragocjene stvari i .gradivo, jer se radilo