Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
ANTISEMITIZAM
F. M. Feller: Antisemitismus. Versuch einer
psychoanalytischen Losung des Problems.
Verlag des Archivs iiir angewandte Psychologie, Berlin 1931. 56 str. 8', Din 50.—
Antisemitizam su već tumačili s raznih stajališta, ali ni s jednog dosad nije uspjelo potpuno rastumačiti ovaj veoma Važni problem. Posve je jasno da uzrok nastajanja te pojave mora biti u psihologijskoj protivnosti Židova i arijskih naroda. Nisu Židovi uvijek nailazili na antisemitizam u svim zemljama galuta, nego samo ondje gdje su nastale ove protivnosti. F. M. Feller u svojoj je maloj brošir: o tom rekao mnogo, djelomično vrlo ispravno. Zapravo bi se ova knjižica mogla shvatiti kao nova znanstvena teorija antIscmitizma, ali, za razliku od rasne teorije, ona želi da riješi problem svojim posebnim načinom, kako se to u uvodu spominje, ali se vidi u biti antisemitski stav.
Za premisu svojih zaključaka pisac postavlja misao da je civilizacija suma djelovanja kojima si čovjek u borbi za opstanak osigurava materijalne prednosti dok kulturom naziva djelovanja kojima si čovjek mimo materijalnih „prednosti osigurava duševnu ugodu. Kao učenik psihoanalitičke škole tvrdi da je za civilizaciju potrebno potiskivanje nagona dok kultura znači oslobođenje nagona u sublimiranom (oduhovljenom) obliku. Civilizacija znači disciplinu, organizaciju, kolektivnost, socijalnost itd., a kulturom su nagoni oslođeni pritiska. Židov je pretstavnik civilizacije. On je potisnuo svoje nagone, u njega nema krađe, prostitucije ı drugih izražaja slobodnih nagona, nego je razvijen socijalan život, disciplina i zakon. U Arijaca su nagoni istina civilizacijom potisnuti, ali ih pojedinci u kulturi (umjetnosti) sublimiraju. Kod Židova nema ovakve kulture. Oni sublimiraju potisnute nagone u religiji kojoj je ı opet svrha socijalan život, disciplina, dakle civiliziranje. Zato i veli da u Židova nema kulture. (Fellerov se antisemitizam pokazuje kad tvrdi, da u Židova, doduše, ima pjesničke umjetnosti, al: ona je bitno različna od arijske pa se ne može ubrojiti u kulturu. Dakle, samo zato, Jer Je različna od arijske!!). Moglo bi se govoriti o tome da li ı po njegovoj definiciji religija pripada u kulturu to više, što
O
~
ı sam tvrd da je ona izvor umjetnosti. Ali njemu treba takva definicija da ustvrdi da mržnja Arijaca na Židove nastaje zbog toga. jer su Židovi nosloci civilizacije, a kod ljudi Je prema civilizaciji ambivalentan stav. Oni Je u borbi za materijalne prednosti trebaju, ali je mrze, Jer potiskuje nagonski život. Il} onih Arijaca koji su uspjeli kulturom sublimirati potisnute nagone, nema antisemiIsto tako asketa, koji je religijom. sublimirao nagone, ne mrzi Židove. — Židovi su kršćanstvom nametnuli svoju civilizaciju Arijcima,
tizma.
a ovi su je iz ckonomske nužde morali primiti. Renesansa nije drugo nego revolt protiv Židovske, Arijcima strance, ciVIlizacije. Ovo upoređuje mržnjom sina prema. ocu. (Očinski kompleks Freudove škole). Po ovoj teoriji nastoji da protumači razne pojave u životu kao: židovske običaje, smijCšnost u Židova, bijes na Židove, njihovu lukavost, erotske odnose prema Židovima, židovski vic itd. — Na koncu ove interesantne studije veli Feller da je cionizmom u Židova nastao preokret, jer se sve više odvraćaju od svoje civilizacije i prihvaćaju kulturu, pa se po tom svojim nagonskim životom približuju Arijcima — 1 postaju sami antisemiti.(!!)
Mnoge bi se piščeve izvode moglo lako pobiti, Jer u njima operira — možda na drugi način — sa starom i banalnom antisemitskom pojmovnom zbrkom, analitičkom obliku. „Ali njegova je zasluga da je — ako nije uspio — a ono barem pokušao
samo ovajput u psiho-
tumačiti problem sa stajališta psihoanalize, pa bi trebalo to pitanje dalje istraživati da se ovaj važan problem više osvijeti.
Leon Geršković
TRAGIKA BESKUĆNIKA
Theodor Lessing: „iidischer Selbsthass, Jidischer Verlag, Berlin 1930. 256 str. 5", cilena Dim 105.— (platneni uvez).
Neka je posvećen ovaj prikaz Rudolfu
Gerškoviću,
mojim Geglediju,
Branku Grossmannu, mr. ph. Joži Milhoferu, Rothmulkao. blize
prijateljima Leonu
dru. Cviju Er
sjećanje na
Teri i Ukrainczyku
zahvalno davnc ı
66