Nova Evropa

Austrija; ali ove stoljetne promjene ne utjecahu ništa na staru ljubav širokih pučkih slojeva prema Kačićevu »RazBovoru«,

Osamdesetih godina Devetnaestoga Stoljeća u Dalmaciji, zanemarenoj austrijskoj pokrajini, počelo Je sabiranje, da se najpoznatijem hrvatskom pjesniku, fra Andriji Kačiću Miošiću, podigne spomenik u Makarskoj. Spomenik je izradio Ivan Rendić, jedini onda hrvatski kipar. U Hrvatskoj je tada banovao (od 1883) grof Kuen Hedervari, Na položaju šefa prosvjetnoga odjeljenja Zemaljske Vlade nalazio se je Dr. Iso Kršnjavi, Grof Kuen, pouzdanik carskoga dvora, bijaše poslat u Zagreb da uvede protlivnarodnu upravu, U takvim okolnostima, Kršnjavi je nastojao što više unaprijediti narodno školstvo, likovne umjetnosti, i umjetne zanate, Kao najbolje sredstvo u tom cilju služila mu je nepolitičnost i medjunarodnost umjetnosti, nauke, i pedagogije, Kada se je počelo raditi na Kačićevu spomeniku u Makarskoj, Kršnjavi je, u onim za Hrvate nepovoljnim vremenima, uvidjeo potrebu i korist da se od Rendića naruči kopija Kačićeva spomenika i za Zagreb; ali, kako iznijeti pred tudjimca Kuena ovaj predlog posve narodoljubne prirode? — Kršnja.vi ispriča tada Kuenu, da tima jedan stari hrvatskodalmatinski pjesnik iz venecijanskih vrernena Osamnaestoga Stoljeća, koji mnogo slavi Hunjadi Janoša i drugše madžarske vitezove. Kuen stade čitati nepoznati mu »Razgovor Ugodni« i svidje mu se kako Hrvat Kačić, djak budimski, slavi Sibinjanin Janka i druge mlade Ugričiće, te na kraju pristane da zemaljska vlada podupre dizanje spomenika Andriji Kačiću u Zagrebu,

Godine 1891 otkriven je spomenik Kačiću Miošiću i u Žagrebu, na raskršću Ilice i Mesničke Uliće, Za hrvatsku javnost, osobito za onu izvan banske Hrvatske, bijaše iznenadjenje što siloviti tudjinac, Kuen Hedervari, diže spomenik pjesniku slovinstva, ali to još ne bijaše najveće iznenadjenje. Prigodom otkrivanja spomenika, izrekao je besjedu niko dragi do sam ban Kuen, Radilo se je o nesporazumu, kakav se je mogao desiti samo u dvojnoj Austro-Ugarskoj: dvorski čovjek, ban Kuen htio se je ulaskati i Madžarima i Hrvatima,

Od svoje strane, hrvatska javnost gledala je u Kačićevu liku i djelu znamen hrvatskog i jugoslovenskog jedinstva, u opreci sa austro-madžarskim protivslovenskim dualizmom, Ipak je dizanje spomenika Kačiću u Zagrebu 1891 bilo narodna dobit, Jer Je sjećao na jednaki spomenik u Makarskoj, u nesjedinjenoj Dalmaciji, i na sve što je sa ovim stajalo u vezi, dok nakon dvadesetisedam godinš ne dodje preokret koji je sjedinio Zagreb i Makarsku, Hrvatsku i ostale jugoslovenske zemlje,

· А. Wenzelides.

157