Nova Evropa

očituje Као majzgodnija religija za vladanje masama, U ime nacije i njezima svetogš egojizma, koji je često talo sličan egojizmu vladajuće klase da ба zamjenjuje, ugušuje se svaki unutarnji glas i nadvikuje se s pomoću frazeologije jedne navodno jedine moralne zajednice, Ako još dodamo, da macijonalizam u pravilu izjednačuje macijonalnu zajednicu s organizacijom za vladanje, sa državom, a državu identifikuje s vladajućom grupom, onda je to obožavanje države u ime vjere ı gemije роstalo sasvim prozirmo,« Ovako izvrsno karakteriše Hermam Heler mnacijonalistički macijonalizam,

Za velike organizacije i зЕшра ргорабапа за ска sredstva treba movaca, i to mnogo novaca, A nalaze se ljudi koji бе, stojeći u pozadini, pružili potrebna sredstva, — ali i znati iskoristiti akumulovamu energiju u više komkretne ciljeve, i podići teške kamate, Veze izmedju pojedinih nacijonalističkih pokreta i krupnog kapitala danas su već prešle iz područja slučajnoša, te postale pravilom, Tim putem i u takovo grozničavo stanje dovodi damas Evropu macijonalizam, Jer, jedan nacijonalizam izaziva i hrani drugi, jedan se boji drugoga, Totalistički nacijonalizam mužno mora dalje ostati već po samoj svojoj naravi, i hraniti razdražene Živce sve jačim stimulan-

sima, Dokle? — Stanje neprekidne napetosti troši živce i jednom će ili prsnuti pa izazvati sveopći rat, ili će — popustiti, Kada? — Što bude veća mapetost, utoliko će prije pr-

snuti, Što bude veći umor od napetosti, utoliko će dalekosežnije i potpunije biti popuštanje živaca, pa može ići i do potpunog sloma i iscrpenosti, bez ikakove mogućnosti za komcentraciju i akciju ma bilo kojem području ljudske aktivnosti za dugo vremena, Barem kroz jednu generaciju, — Od oba rješenja, teško je reći koje Je gore,

Ovakovo stanje i shvatanje mora da izazove reakciju, nesamo kod onih koji uopće odbaciše naciju, nedo i u nacijonalnim Ктибоушпа, Ртођјет se postavlja svakom pojedincu u koječa još ima živ osjećaj pripadnosti kojoj naciji, Danas, u vrijeme krize, više nego ikada, Hoćemo li odbacit naciju kao društvemu zajednicu kojoj pripadamo, kad macijolističko shvatanje i totalistički nacijonalizam dovode do ovako poraznih rezultata? Kakovo nam se shvatanje nacije danas postavlja, i koji su elementi macijonalizma koje možemo zadržati? U prvom redu polazimo od činjenice, da nacijonalni osjeбај, +, J. osjećaj pripadmosti nacijonalnoj zajedmici, postoji, Ova se činjenica ne da poreći, te moramo o njoj voditi računa. Reagiranje na nacijonalne formule vrlo je jako, Na osnovu toga osjećaja pripadnosti stvorena je ogromna većina današnjih evropskih država, јако је intenzitet tog osjećanja

309