Nova Evropa

u Hercegovini ili Crnoj Gori, nije znala i ne zna nikakvih dijalektičkih, vjerskih, narodnih ili državnih i provincijalnih „ranica, Već na početku 16, stoljeća, u Hrvatskoj Granici pjevalo se je o srpskim junacima; a o Ivu Semjaninu i drugim hrvatskim junacima pjeva se još danas na Kosovu i u Srbiji, Prva pjesma koju sam čuo {1931} u okolici Kruševca, opijevala je Mijata Tomića, katoličkog hajduka sa hercegovačko-dalmatinske granice; a jedna pjesma o knezu Lazaru bila je iz — Kačića!

Ja sam i sam Meštrovića ispitivao, Još godine 1931 u Žagrebu, kao svakog drugog epskog pjevača, te dobio od nješa jednake odgčovore {vidi moj članak »Kod Meštrovića i njeSovih«, »Nova Evropa« od 15. VIII, 1933). Već kao pastir pjevao je i recitirao svojim drugovima epske pjesme, te ih je i sam stvarao {v, »Nova Еугора« од 1. Jula 1924). Samo gusliti nije naučio, te je ovaj posao dijelio sa drugovima, osobito sa Dr. Filipom Marušićem, liječnikom i piscem u Dmušu. Tako sam i ja čuo obojicu, u Meštrovićevu domu u Otavicama, 28. avgšusta 1932, баје је Meštrović poslije ručka otpjevao »Ropstvo Stojana Jankovića«, sa vanrednom brzinom i krasnom dikcijom, Kao većina pjevača, voli i Meštrović najviše uskočko-hajdučke pjesme, a medju njima je mnođima najmilija »Ropstvo Stojana Jankovića«, Kao pravi pjevač, ne bi ni Meštrović mijedne pjesme ispjevao uvijel jednako. To vrijedi i za njegovu Asanagiicu, koja bi bila svakiput malo drukčija, kad bi je ko zapisao po nješovu pjevanju ili kazivanju, gdje bi se javljala njegova mpjesnička inspiracija. Ovaka verzija ne bi se utoliko podudarala sa Fortisovom i Vukovom redakcijom kao štampana, kod koje je imao vremena za razmišljanje. Sve bi se to moglo i pokusima dokazati, kad bi паргипјет пеко Мегомбеји Азапабимси, 1 дтибе pjesme, više puta snimio kakvim dobrim aparatom-gramofonom,

Sve зштпје o Meštrovićevoj Asanaginici padaju i tim, što sam još iste godine [1932] imao sreću, da sam i sam našao na otoku Šipanu pjevačicu, koja mi je pjevala i kazivala Авзапабтјсм, га тпобо većim izmjenama {od kojih imaju neke već kod Meštrovića),

O-pjevačicama epskih pjesama može se saznati Još iz zbirke Matice Hrvatske {osobito iz 5, i 6. knjige), Sdje su naštampane mnoge lirsko-epske balade i romance s imenima pjevačica. Nažalost, Matica Hrvatska još nija izdala iz svojih bogatih zbiraka uskočko-hajdučke pjesme, koje bi odgovarale muslimanskim u 3, i 4, knjizi; a tu bismo doznali, da i dugačke, čisto epske pjesme pjevaju takodjer i žene, Radi toga sam ja bio dosta iznenadjen kad sam (1931) био ргуе takove pjevačice bez ikakova instrumenta, na Korčuli i u Poljicima, Ovim sam bio oslobodjen pretjeranog kulta gusala, te sam svoja istraživanja narodne epike svršio [1932] putovanjem po obalama Dalmacije

114