Nova Evropa

nović štampao srpske narodne pjesme, takodjer štampa istom započeto pjesničko djelo, On da je sad eto dovršio, i predamnom leži primjerak u četiri male sveske u dvanaestini,

Ona srdačna bezazlenost, i ono poštenje, kojim se odlikuje njegov narod, značajke su i njeđa i njegova spjeva, Nazvao ga je »Srbijankom«, Ona sadrži u nanizanim taborijama, ili junačkim pjesmama, epski opis oslobodilačkih ratova Srbije, kojih je najvažnije momenie kao očevidac najbolje umio da prikaže,

Pobudivši naše zanimanje, i zamoljen od nas, priopćio nam je čestiti pisac podrobno potpuni sadržaj svoga spjeva, Pošto smo cijelo pomno pregledali, pričinilo nam se sve veoma neobičnim, Valjda se po prvi put dešava, da se jedna stara narodna poezija za toliko vremena nije nimalo izmijenila ni po smislu ni po načinu pjevanja, Želimo da bi ta pjesma bila prevedena, i to da bi je G, Gerhard preveo, koji se je dobrano upoznao sa načinom mišljenja i življenja toda naroda, -

Čini nam se posve neobičnim, da vidimo Karagjordja i njedove pomaбабе и istome sukobu sa Turcima u koji sada nalazimo upletene Grke. Veoma nas je zanimalo upoznati sličnost i razliku oba ustanka protiv zastarjelogša zulumćarskoga nasilja, I tako će nam ta pjesma — ukoliko smo je mogli razumjeti — ostati veoma značajna, kao obnova češće poduzeta nastojanja, zanimljiva po lijepim karakterima glavnih junaka,

I ovdje nas ispunjava bolom, kada Sšledamo kako se nedostaina sredstva napokon utlutanj utroše, i kada se (narodne sile) nenaravno napnu, sve u nadi da će im veće susjedne države priskočiti u pomoć,

Već se unaprijed veselimo, kako će se u tim pjesmama sa dotovo istorijskom pouzdanošću moći pokazati porijeklo Crnoša Gjordja od Kraljevića Marka,

Napokon se još obraćamo na ona iri sudionika u tome lijepome pothvatu, koje smo već prije s pohvalom istakli, te izričemo želju da bi G. Grim, gospodjica v, Jakob, i G. Gerhard, uznastojali svaki na svoj način da i dalje unaprijede ovu koliko važnu toliko ugodnu stvar,

Narodna poezija (I: „Srpsko pesništvo“) („Nationelle Dichtkunst |I: „erbische Poesie'|“).

Srpska se je poezija, iza pedesetogodišnjega oklijevanja, mnogih započetih ali okolišnih pokušaja, napokon tako rasprostranila u zapadnim literaturama, da više ne treba preporuke, i da se stofša prikazivanje najnovijih pojava toga pjesništva čini gotovo suvišnim, |

»Vila« G. Gerharda, kao treći i četvrti dio pjesama toda spreiпоба гесерНупоба 1 зтебпоба ргодикНупоба talenta, u svakom je smisla vrlo značajna, Već se proširuje ograničena mitologija tih ројшуагуага па više strana: najprije smo imali jednu Vilu, koja se često ukazivala; sada se ukazuju dvije, Već nam se ne slaže, da tajanstvenu moć, koja unapredjuje i priječi, koristi i škodi, zamišljamo u jednom jedinom biću, nego se ukazuju

142